Bregenz
| Bregenz | |
|---|---|
| Koordinate: 47°30′N 9°45′E / 47.5°N 9.75°E | |
| Država | Datoteka:Flag of Austria.svg Austrija |
| Savezna država | Vorarlberg |
| Kotar (Bezirk) | Bregenz |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Markus Stellmacher |
| Površina | |
| - Urbano područje | 34.329 km²[1] |
| Visina | 427 m |
| Stanovništvo (2014.) | |
| - Urbano područje | 31.850[1] |
| - Urbana gustoća | 927,8 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 6900 |
| Pozivni broj | 05574 |
| Službena stranica www.bregenz | |
| Zemljovid | |
Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.[1]
Bregenz je administrativni centar Savezne države Vorarlberg i istoimenog Kotara Bregenz, iako nije najveći grad, već je to 10 km udaljeni Feldkirch s kojim je povezan u konurbaciju.
Zemljopisne karakteristike
Bregenz leži na istočnoj obali Bodenskog jezera, na obrocima planine Pfänder visoke 1,063 metara do čijeg vrha vozi žičara.
On je pogranični grad jer su nedaleko Njemačka i Švicarska. Grad se prostire do rijeke Bregenzer Ach koja formira njegovu južnu granicu prema naseljima Hard i Lauterach.
Povijest
Taj dio Bodenskog jezera je naseljen ljudima još od prapovijesti. Prvo naselje na tom prostori imali su Kelti, sve dok Rimljani nisu zauzeli taj kraj i osnovali na tom mjestu kastrum - Brigantium.[2]
Nakon raspada Rimskog Carstva, tijekom 6. stoljeća, područjw naseljavaju germanski plemeni Alemani. Srednjovjekovni Bregenz isprva je bio feud grofova od Bregenza, a status grada dobio je 1200. godine.[2]
Od 1206. postao je ženidbom feud Grofova od Monforta (njem. Grafen von Montfort), koji su zbog dugova prodali 1451. jedan dio Bregenza Habsburzima, a 1523. preostali dio. Habsburzi su nakon 1726. transformirali Bregenz u jednu od okosnica svoga carstva.[2]
Nakon Prvog svjetskog rata, stanovnici Vorarlberga su tražili neovisnost od Austrije, i da savezna država postane neovisni teritorij, s Bregenzom kao glavnim gradom. U Bregenzu i Vorarlbergu je 1919. godine organiziran referendum o ujedinjenju s Švicarskom, ali unatoč tome što je većina stanovništva bila za ujedinjenje, do njega nije došlo jer Savezno vijeće Švicarske nije priznalo referendum.
Znamenitosti
Bregenz još uvijek ima ostatke svojih srednjovjekovnih bedema iz 13.stoljeća i toranj sa kapelom sv. Martina podignut između 1362. - 66.[2]
Pored toga znamenitost grada je i županjska crkva, podignuta još 1097. ali kasnije rekonstruirana u gotičkom stilu , a nakon tog temeljno 1738. Uz to tu je i gotička Molitvena kapela (rekonstruirana između 1696. - 98. i stara gradska vijećnica iz 1511.[2]
Bregenz ima državni muzej sa kolekcijom artefakata iz keltsko - rimskog doba.
Bregenz je danas poznat po svom ljetnom festivalu klasična glazbe koji se odvija na pozornici na jezeru, dimenzija 110 x 300 metara, sa gledalištem na obali kapaciteta za 6.300 posjetitelja.[2]
Privreda
Bregenz ima nešto tekstilne industrije, pored toga u gradu se proizvode električni aparati, kemikalije i strojevi.[2]
Bregenz je uz to trgovački centar svoje okolice i sjedište brojnih banaka i osiguravajućih kompanija.[2] Pored grada ima dosta hidroelektrana sa administrativnim centrom u Bregenzu.[2]
Bregenz je i poznata turistička destinacija i to ljeti i zimi.[2]
Gradovi prijatelji
- Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg Bangor, Sjeverna Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo
- Datoteka:Flag of Israel.svg Akra, Izrael
Galerija
-
Pogled sa vidikovca na Pfänderu na grad i Bodensko jezero -
Crkva sv. Srca -
Gornji grad sa fragmentom bedema -
Palača umjetnost (Kunsthaus)
Izvori
Vanjske poveznice
- Službene stranice Bregenza (nje.)