Bošnjaci u Sloveniji

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Bošnjaci u Sloveniji
Bošnjaki v Sloveniji
Ukupno pripadnika
Značajna područja naseljavanja
Ljubljana, Jesenice
Vjera
Pretežno islam

Bošnjaci su etnička grupa koja živi u Sloveniji. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2002., ukupan broj Bošnjaka u Sloveniji bio je 32.009 čineći time 1,6 % ukupne populacije Slovenije. Prema zadnjem popisu, oni su treća najveća manjinska grupa u Sloveniji, nakon Srba i Hrvata.

Rasprostranjenost

Bošnjaci u Sloveniji uglavnom žive u glavnom gradu države; Ljubljani. Postoje raširene populacije Bošnjaka koje žive u raznim gradovima i naseljima Slovenije, mada većina živi u Ljubljani. Dosta Bošnjaka je napustilo Sloveniju i pošlo u druge zapadne države i Bosnu.[1] Bošnjaci čine mali postotak slovenske populacije, ipak danas, većina Bošnjaka je zadržala svoj identitet i kulturu.[2]

Povijest

Prva bošnjačka džamija u Sloveniji sagrađena je 1916. godine u Logu pod Mangartom na alpskim padinama.

Tijekom Prvog svjetskog rata, Bošnjački regiment kojeg su činili prvenstveno bosanskohercegovački muslimani, poslan je na Talijansko bojište.[3] Jedan od vojnika koji se tamo borio bio je dječak po imenu Elez Dervišević, najmlađi vojnik koji je sudjelovao u bitkama na Soči u Prvom svjetskom ratu.[4] Elez je imao 11 godina kada je služio u Austrougarskoj vojsci. U Logu pod Mangartom nalazi se kip Elezovog oca koji je posvećen njemu.[5]

Većina Bošnjaka migrirala je u Sloveniju od 1960-ih zbog ekonomskih razloga. Povijesno, Slovenci, koji su do tada imali relativno malo dodira s ostatkom Balkana, nisu imali dobar odnos s većinom migranata s područja bivše Jugoslavije. Ipak, Bošnjaci i Srbi su uglavnom bili najlošije prihvaćeni.[6] Slovenci su grupirali Bošnjake sa Srbima, Hrvatima i Makedoncima. Ove grupe često su nazivane negativnim epitetima južnjaki (južnjaci), ta spodni (oni odozdo), čefurj i Švedi (Šveđani).[7]

Religija

Danas je većina Bošnjaka uglavnom sunitske islamske religije hanefijskog mezheba, najveće i najstarije škole islamskog prava.[8]

Poznati Bošnjaci

Poveznice

Izvori

  1. Kalčić, Špela (1. prosinca 2005.). "Changing Contexts and Redefinitions of Identity among Bosniaks in Slovenia" (fr.). Balkanologie. Revue d'études pluridisciplinaires (Vol. IX, n° 1-2). ISSN 1279-7952. http://balkanologie.revues.org/index585.html 
  2. Kalčić, Špela (1. prosinca 2005.). "Changing Contexts and Redefinitions of Identity among Bosniaks in Slovenia" (fr.). Balkanologie. Revue d'études pluridisciplinaires (Vol. IX, n° 1-2). ISSN 1279-7952. http://balkanologie.revues.org/index585.html 
  3. "Drugi o Bosnjacima opisi". Inačica izvorne stranice arhivirana 9. 1. 2012. http://bogbosnaibosnjastvo.webs.com/drugiobosnjacimaopisi.htm Pristupljeno 29. siječnja 2016. 
  4. "Drugi o Bosnjacima opisi". Inačica izvorne stranice arhivirana 9. 1. 2012. http://bogbosnaibosnjastvo.webs.com/drugiobosnjacimaopisi.htm Pristupljeno 29. siječnja 2016. 
  5. "Drugi o Bosnjacima opisi". Inačica izvorne stranice arhivirana 9. 1. 2012. http://bogbosnaibosnjastvo.webs.com/drugiobosnjacimaopisi.htm Pristupljeno 29. siječnja 2016. 
  6. Kalčić, Špela (1. prosinca 2005.). "Changing Contexts and Redefinitions of Identity among Bosniaks in Slovenia" (fr.). Balkanologie. Revue d'études pluridisciplinaires (Vol. IX, n° 1-2). ISSN 1279-7952. http://balkanologie.revues.org/index585.html 
  7. Kalčić, Špela (1. prosinca 2005.). "Changing Contexts and Redefinitions of Identity among Bosniaks in Slovenia" (fr.). Balkanologie. Revue d'études pluridisciplinaires (Vol. IX, n° 1-2). ISSN 1279-7952. http://balkanologie.revues.org/index585.html 
  8. Project, Joshua. "Bosniak in Slovenia". http://www.joshuaproject.net/people-profile.php?rog3=SI&peo3=10953 Pristupljeno 29. siječnja 2016.