Šveđani
Šveđani (Svenskar) | ||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Gustav Vasa • Carl Linnaeus • J. J. Berzelius • Alfred Nobel Selma Lagerlöf • Ann-Margret • Björn Ulvaeus • Markus Näslund | ||||||||||||||||||||||||
Ukupno pripadnika | ||||||||||||||||||||||||
9,500,000 (procjena) [1] | ||||||||||||||||||||||||
Značajna područja naseljavanja | ||||||||||||||||||||||||
Švedska 8,005,000 (procjena)[2] | ||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||
Jezik | ||||||||||||||||||||||||
švedski | ||||||||||||||||||||||||
Vjera | ||||||||||||||||||||||||
luterani | ||||||||||||||||||||||||
Povezane etničke grupe | ||||||||||||||||||||||||
Norvežani, Danci. |
Šveđani (švedski: Svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj. U pohodima vikinških družina doprli su do Škotske, Engleske, Islanda, Grenlanda i Sjeverne Amerike, a trgovali su s Prusima i Arapima. Šveđani su oko 1000. godine primili kršćanstvo. Osobito se njeguje seoski obrt i umjetnost.
Ime[uredi | uredi kôd]
Šveđane spominje Tacit u Germaniji, nazivajući ih imenom Suioni, vjerojatno krnji oblik koji je u staroengleskom glasio 'Sweonas' , a u švedskom 'Svear' , a označava stare pretke današnjeg naroda 'Svenskar' (Šveđana). Ime nalazimo u raznim oblicima kod raznih autora. U raznim staronorveškim dijalektima nazivani su Svíþjóð i Sweþiuð i kao Suetidi u Jordanesovoj Getiki iz 6. stoljeća. Prvi rođaci ovih Sweara bili su Dani, preci današnjih Danaca.
Povijest[uredi | uredi kôd]
'Predpovijesno doba'
Povijest švedskog naroda, ili njihovih predaka može se pratiti još od pojave prvog naselja na području današnje Švedske, a ono datira iz vremena od 12.000 godina prije Krista, odnosno nakon što se počeo topiti led koji je 2000 prije toga prekrivao današnju Švedsku. 8000-6000 godina prije Krista ovaj kraj naseljen je lovcima i ribarima koji se služe kamenim oruđem. Uslijedit će brončano doba od 1800 do 500 pr. Kr., kada započinju velike seobe ranim željeznim dobom što će potrajati do 400. Kristove ere i kroz Vendelov period (550.–800.) čime i započinje vikinško doba.
'Novija povijest'
Vikinzi se javljaju u 9. stoljeću. To su pustolovi koji poduzimaju duga putovanja svojim brodovima i koloniziraju kako Baltička tako i ostala područja na raznim krajevima sijeta. Švedski srednjovjekovni period započet će u 12. stoljeću kada se osnivaju provincije u labavu federaciju 'Švedsku' . Godine 1397, pod vodstvom kraljice Margarete, kćerke danskog kralja Valdemar Atterdaga i njegove žene Helvige, Švedska, Norveška i Danska ujedinit će se pod jednom krunom. Iz ovog saveza Šveđani izlaze u ranom 16. stoljeću pod vodstom kralja Gustav Vase, koji će katoličanstvo zamijeniti protestantizmom i stvoriti jaku središnju vlast. Za Švedsku nastaje zlatno doba vladarom Gustavom II. Adolfom. Tada nastaju gradovi kao Göteborg, a sam kralja ratuje protiv južnih susjeda Danaca, kao i u Tridesetgodišnjem ratu i pogiba u Bici za Lützen. Tijekom dvaju svjetskih ratova u 20.-tom stojeću Švedska će ostat neutralna, i izrast u jednu od najnaprednijih suvremenih država [11].
Život i običaji[uredi | uredi kôd]
Većina Šveđana živi danas u urbanim zajednicama, dok se tipična švedska kuća očuvala na selu. Kuća je malena, drvena, često puta bojana crveno ili zeleno, sa krovom na dvije vode [12]. Od starih obrta osobito je omiljeno drvorezbarstvo, keramika, tkalaštvo a nadasve su nadareni u proizvodnji prekrasnih staklenih predmeta. U staklenom carstvu, "Glasriket" u Smålandu, danas ručno rade najpoznatiji švedski staklopuhači i dizajneri u staklu [13].
Kuhinja Šveđana je jednostavna, a najpoznatije jelo je smörgåsbord, kojeg nalazimo i kod njihovih zapadnih susjeda Norvežana kao koldtbord, i kod Danaca na jugu kao kolde bord. Ovo jelo može se naći i kod Finaca gdje ga nazivaju seisova pöytä, noutopöytä ili voileipäpöytä, i nije ništa drugo nego ono što se među slavenskim skupinama (Rusi, Hrvati) naziva zakuska, a Englezi su ovo preveli kao "sandwich table" . Kod Šveđana na stolu se smörgåsbord sastoji od ribe, mesa, sira, salate i drugog. Kako uz morsku obalu imaju i mnogo rijeka i jezera, riba je jedno od najglavnijih jela. Jede se marinirana, svježa i sušena, a među najpopularnijima je haringa.
Bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑ Joshua Project [1]
- ↑ Joshua Project [2]
- ↑ American Community Survey & Census 2000 [3]
- ↑ Om Kanada [4]
- ↑ Joshua Project [5]
- ↑ Joshua Project [6]
- ↑ Joshua Project [7]
- ↑ Joshua Project [8]
- ↑ Joshua Project [9]
- ↑ Joshua project-Ethnic groups of Denmark
- ↑ The history of Sweden
- ↑ vidi
- ↑ http://www.northerner.com/html/swedish_glass.html Swedish Glass