| Blatnica | |
|---|---|
  Blatnica | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
| Općina/Grad | Čitluk |
| Zemljopisne koordinate | 43°15′N 17°41′E / 43.25°N 17.68°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 975 |
Blatnica je naseljeno mjesto u općini Čitluk, Federacija BiH, BiH.[1]
Podrijetlo imena
Naziv mjesta Blatnica je slavenskog podrijetla. Postoji više teorija o porijeklu imena Blatnica. Po jednoj teoriji ime potječe od prirodnog obilježja kraja koji u jednom dijelu ima močvarno područje. Druga teorija je da naselje, koje se nalazi na sjeverozapadnom dijelu Broćanske visoravni, ime dobilo po povezanosti s Mostarskim blatom. Naime, kroz naselje je vodio najprirodniji i najlakši put iz Brotnja u Mostar. Treća teorija kaže da je ime Blatnica nastalo po vrsti grožđa »Blatini«, koja se u ovom kraju odavno uzgaja. Osim naziva Blatnica, iz srednjeg vijeka potječu i sljedeći nazivi koji se nalaze na području ovoga mjesta, a to su: Gradina, Predivište, Garišta, Šenkovina, Kaštun, Ulica, Spanaćevac i Repište.
Zemljopisni položaj
Blatnica se nalazi u sjevernom dijelu Brotnja.
Povijest
Prvi se puta spominje 1477. godine (prema knjizi "Povijest Brotnja - od najstarijih vremena do 1878. godine).
Prema popisu iz 1982. godine u Gornjoj Blatnici bile su 32 obitelji, u kojima je živjelo 234 člana.
Donja i Gornja Blatnica su pripadale istoj župi »Brotnjo«, ali su 1868. razdjeljene tako da je Donja Blatnica pripala tada osnovanoj župi Čerin (1864.), a Gornja Blatnica je ostala u sklopu stare župe matice Gradnici u Brotnju.
Gornja Blatnica nalazi se na sjevernom dijelu općine Čitluk – Brotnjo. Graničnu crtu ima sa dvije općine Mostar i Široki Brijeg kao i sa mjestima u tim općinama; Kruševo, Podgorje, Ljuti Dolac i Biograci.
Gornja Blatnica se nalazi na kršovitom području, gdje ima malo sitnog raslinja, hrastovine i borove šume. Pored ceste koja vodi prema Donjoj Blatnici odnosno na samoj međi između ta dva sela nalazi se izvor žive vode, odavnina zvan Bubanj Dolac. Mjesto ima 490 stanovnika u 108 domaćinstava. Filijalna crkva u G. Blatnici posvećena je Srcu Isusovu. Gradnja crkve trajala je od 7. srpnja do 14. prosinca 1969. godine, kada je blagoslovljena i kada se u njoj počelo obavljati bogoslužje. Zaštitnik G. Blatnice je Srce Isusovo, od 2000. godine. Prije toga crkva u G.Blatnici je nosila ime po zvonu koje se nalazi uz crkvu »Zvono porođenja Isusova«.
Stanovništvo
Popisi 1971. - 1991.
| Blatnica | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 1.036 (99,51%) | 1.000 (99,00%) | 1.248 (99,52%) | |||
| Muslimani | 0 | 1 (0,09%) | 1 (0,07%) | |||
| Srbi | 0 | 1 (0,09%) | 0 | |||
| Jugoslaveni | 0 | 3 (0,29%) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 5 (0,48%) | 5 (0,49%) | 5 (0,39%) | |||
| ukupno | 1.041 | 1.010 | 1.254 | |||
Popis 2013.
| Blatnica | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Hrvati | 974 (99,90%) | |||||
| Bošnjaci | 0 | |||||
| Srbi | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 1 (0,10%) | |||||
| ukupno | 975 | |||||
Gospodarstvo
U samom mjestu kao i cijelom Broćanskom kraju malo koje kućanstvo ne obrađuje vinovu lozu. Osim toga na brdu Trtle, postoji plantaža vinove loze na 30 hektara u vlasništvu Vinarije Čitluk. U blizini plantaža nalazi se novosagrađeni Lovački dom. Mjesto je poznato i po nalazištima rude boksit, koja se eksploatira od 1950. godine pa sve do današnjih dana.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 22. lipnja 2019.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Vanjske poveznice
| |||||