Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bizanti

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Bizanti (Bisanti, Bisantius, Bysantius, Bižanti), kotorska plemićka obitelj. Dala više pojedinaca koji su se istaknuli kao hrvatski[1] književnici, pomorci, vojnici, pravnici i prelati. [2]

Obitelj se u povijesnim dokumentima spominje od 11. do sredine 19. st. kao Bisanti, Bižanti i Bysantius.[3]

Od članova obitelji osobito su se istaknuli vojnički zapovjednik i pomorac Marin (14. st.), u mletačkoj službi za rata protiv Ugarske (1378.–81.) i Genove (1379.–81.) u ratu za Chioggiu, humanist Tripun (1460.–1540.), biskup u Kotoru i Cenedi u Italiji, humanist i pjesnik Ilija Tripun (1480.–1530.) koji je u Italiji stekao doktorat iz filozofije i teologije, nekoliko njegovih latinskih prigodnica sačuvano je u ostavštini G. Prage u mletačkoj Marciani. Pjesnik Juraj, zatim pjesnik Luka (1503.–75.), tiskao Oficij svetoga Trifuna Mučenika… (Offitium sancti Triphonis Martyris…, 1561.) kojemu je pridodao nekoliko svojih pjesama. Humanist i pjesnik Marijan (početak 16. st. – oko 1572.), službovao u rodnome Kotoru; pjesme su mu izgubljene. Teološki i crkvenopravni pisac Pavao (1529.–87.), djelatan u provođenju mjera Tridentskog koncila i autor više latinskih rasprava s područja crkvenoga prava; sačuvano je nekoliko njegovih tekstova o pastoralnoj djelatnosti. Jerolim (1533.–71.), zapovjednik bokeljskog brodovlja u mletačkoj službi i sudionik bitke kraj Lepanta u kojoj je poginuo. Pravnik i povjesničar Antun (1683.–1742.) proučavao je izvornu građu za povijest Dalmacije i Boke kotorske, bio je savjetnik F. Riceputiju za rad na djelu Illyricum sacrum, nije ostavio nijednoga samostalna rada, a pripisuje mu se rukopis Kotorska kronologija (Cronologia di Cattaro). Pisac Grgur (1720.–90.) pisao je prozu i stihove na talijanskome i latinskome, ostavio rukopisnu zbirku stihova, koja je danas izgubljena[2] Spominje se i Nikola, pravnik.[4] U Kotoru su imali baroknu palaču Bizanti. Prigodnice i poslanice pisao im je hrvatski pjesnik iz Crne Gore Ivan Bolica Kokoljić.[5] Sliku za oltar Nikole Bizantija u katedrali sv. Tripuna izradio je hrvatski slikar Matej Junčić, a studenoga 1445. isti se obvezao izvršiteljima oporuke Bazilija Bizantija da će izvesti po jednu sliku za crkve sv. Jakova i sv. Pavla.[6]

Izvori


Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije LZMK
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7942
koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.hr/upute.aspx
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.


Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK
http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2014
koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.



Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK
http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2022
koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.



Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK
http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2329
koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.



Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK
http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8830
koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.


  1. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  2. 2,0 2,1 Hrvatska enciklopedija Bizanti, LZMK, Zagreb (pristupljeno 3. rujna 2016.)
  3. Hrvatski biografski leksikon Miljenko Foretić: Bizanti, Antun, LZMK, Zagreb, 1983. (pristupljeno 3. rujna 2016.)
  4. Hrvatski biografski leksikon Miljenko Foretić: Bizanti, Nikola, LZMK, Zagreb, 1983. (pristupljeno 3. rujna 2016.)
  5. Hrvatski biografski leksikon Miljenko Foretić: Bolica Kokoljić, Ivan (Ivo, Dživo, Živo), LZMK, Zagreb, 1989. (pristupljeno 3. rujna 2016.)
  6. Hrvatski biografski leksikon Višnja Flego: Junčić, Matej (Grončić, Mate; Junčić Radašinović, Matko; Gionich, Gionzich, Giunzich, Joncich, Junzich; Matij Radašinov), LZMK, Zagreb, 2005. (pristupljeno 3. rujna 2016.)
Sadržaj