Biskupija (Biskupija)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Biskupija
Biskupija na karti Hrvatska
Biskupija
Biskupija
Biskupija na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Šibensko-kninska
Općina/Grad Biskupija
Zemljopisne koordinate 44°01′N 16°14′E / 44.01°N 16.24°E / 44.01; 16.24
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 406
Biskupija na karti Šibensko-kninska županija
Biskupija
Biskupija
Biskupija na zemljovidu Šibensko-kninske županije

Biskupija je selo na jugu Kosova polja središte Općine Biskupija, smještena 5 km južno od Knina.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 44° 0' 41" sjeverne zemljopisne širine i 16° 14' 14" istočne zemljopisne dužine.

Upravna organizacija

Sjedište je istoimene općine.

Stanovništvo

2011. je u Biskupiji živjelo 406 stanovnika.[1] Biskupija je u kninskoj okolici bilo pred Domovinski rat jedno od naselja sa značajnijom koncentracijom Hrvata. Za balvan-revolucije i za samog Domovinskog rata, mjesni Hrvati su završili u progonstvu.

Danas u Biskupiji živi zajednica izgnanih Hrvata iz BiH, u uvjetima drukčijih od onih u kojima žive ostali mještani - žive bez priključka na vodovodnu mrežu.[2]

Povijest i kultura

Selo je bilo središnjim mjesto vlasti, crkve i kulture u starohrvatskoj državi. U to vrijeme se ovo naselje zvalo Pet crkava na Kosovu. Hrvatska redakcija Ljetopisa popa Dukljanina, u 27. poglavlju govori kako su hrvatskog kralja Zvonimira ubilo na skupštini sazvanoj "u petih crikvah u Kosovi", današnjem selu Biskupiji.[3] Toponimi koji govore o nazočnosti pet crkvâ na ovom području su Crkvina (Zvonimirova zadužbina, trobrodna bazilika sv. Marije koju je dao izgraditi), Lopuška glavica, Sv. Trojica, Stupovi i Bukorovića podvornica. Poznato je po nalazima iz starohrvatskog doba. Poznate su starohrvatske crkve sv. Marije Kraljice Hrvata i sv. Cecilije.

U svetištu sv. Marije Kraljice Hrvata (odnosno Gospe od Biskupije), koje se nalazilo u ovom selu, stolovao je biskup Kraljevine Hrvatske, od samog osnutka biskupije (zbog veličine biskupije, koja se rasprostirala do Drave, biskupa su nazivali i hrvatskim biskupom), 1040. sve do ukidanja biskupije 1493. . U istoj crkvi je nađen najraniji (datiran u 1050. godinu) znani pralik Gospe u starohrvatskoj umjetnosti, slavljen kao Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.

Tu crkvu su bili svojim djelima ukrasili i hrvatski umjetnici Ivan Meštrović i Jozo Kljaković. Meštrović je graditeljske izvedbe u spomen crkvi u Biskupiji izveo u suradnji s arhitektom Haroldom Bilinićem.[4] Ista djela su velikosrpski ekstremisti uništili, kao dio ideologije uništavanja svega katoličkog u koje su poistovjećivali sa hrvatstvom. Za velikosrpske pobune i srbijanske agresije, crkva je doživjela uništavanje, i nije obnovljena nakon oslobođenja tih krajeva od četničke vlasti 1995..

Crkva sv. Marije Kraljice Hrvata je mjestom hodočašća u zadnje rujanske nedjelje, za blagdana Imena Marijina. O važnosti ovog arheološkog lokaliteta je govorio i hrvatski zastupnik Tonći Tadić, predlagavši da se od njega napravi arheološki spomen-park.[5] Uz crkvu sv. Marije je u sarkofagu načinjenom od rimskih spolija (s urezanim kršćanskim križem na poklopcu) 821. godine pokopan i prvi imenom poznati hrvatski knez Borna.[6][7]

Izvori

  1. Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr
  2. Slobodna Dalmacija Voda "zamutila" odnose, 28. kolovoza 2003.
  3. Ivan Mužić Hrv. povijest 9. stoljeća (*.pdf datoteka, 1MB veličine)
  4. Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: Petar Požar, Split, 2001., ISBN 958-98046-2-0 nevaljani ISBN, str. 54.
  5. Vjesnik Preko mauzoleja hrvatskih kraljeva u Solinu voze kamioni, 4. ožujka 2005.
  6. Heritage Route Biskupija Crkvina (pristupljeno 1. veljače 2018.)
  7. Heritage Route Knez Borna (pristupljeno 1. veljače 2018.)

Literatura

Vanjske poveznice

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.