Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bezgrješno Srce Marijino

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bezgrješno Srce Marijino
Bezgrješno Srce Marijino
Česti likovni prikaz Bezgrešnog Srca Marijina.
Ustanovljen 1855.
Nadnevak Dan nakon Presvetog Srca Isusova (pomični blagdan)
Blažena Djevica Marija

Bezgrješno Srce Marijino je pobožno ime, kojim rimokatolici nazivaju tjelesno Marijino srce kao simbol Marijinih kreposti, ljubavi prema Bogu i majčinske ljubavi prema čovjeku. Blagdan Bezgrješnog Srca Marijina, pomični je blagdan i slavi se u subotu nakon 2. nedjelje poslije blagdana Duhova, dan nakon blagdana Presvetog Srca Isusova.

Povijest

Prvi se put Bezgrješno Srce Marijino spominje u Bibliji, gdje piše kako je starac Šimun prorokovao kako će Marijino Srce probosti mač velike boli, tj. da će mnogo patiti.

Pobožnost Bezgrješnome Srcu Marijinome intezivno se razvila u 17. stoljeću, najviše djelovanjem sv. Ivana Eudesa. Održao je prvi blagdan u čast Bezgrješnog Srca Marijinog u jesen 1648. godine. Utemeljio je nekoliko vjerskih društava, koja su promicala pobožnost prema Bezgrješnom Srcu Marijinu. Prije njega u manjoj su mjeri širili pobožnost sv. Bernard, sv. Matilda, sv. Gertruda, sv. Toma Becket, sv. Bernardin Sijenski i sv. Franjo Saleški.

Tek 1855. godine službeno je ustanovljen blagdan Bezgrešnog Srca Marijina za cijelu Katoličku Crkvu. Papa Ivan Pavao II. uzdigao ga je 1996. godine s neobvezatnog na obvezatni spomendan.

Marijana ukazanja u Fatimi povijesno su pridonijela još većem širenju ove pobožnosti. Sestri Luciji, nakon ukazanja 1917. godine, Marija se ukazala i 1925. godine upravo s Bezgrješnim Srcem, tražeći pobožnost Bezgrješnome Srcu te potičući pape da posvete Njenom Srcu Rusiju radi zaustavljanja širenja ateističkog komunizma i radi mira u svijetu.

Marija je u Fatimi pozvala vjernike da časte Njezino Bezgrješno Srce tako da svaki dan mole krunicu te obavljajući pobožnost pet prvih subota u mjesecu, prisustvujući u te dane svetoj Misi, primajući svetu Pričest i četvrt sata razmatrajući jedno od otajstava krunice.

Družba Isusova od 1892. godine, najprije u Sarajevu, a od 1905. godine u Zagrebu, izdaje Glasnik Srca Isusova i Marijina koji promiče štovanje Presvetog Srca Isusova i Bezgrješnog Srca Marijina.[1]

Posvećenja svijeta Bezgrešnom Marijinu srcu

Čitav je svijet nekoliko papa posvetilo Bezgrešnom Marijinu srcu:

nacije posvećene besprijekornom srcu Marije

Nekoliko je nacija posvećeno od svojih biskupa Bezgrešnom Srcu Marijinu, posebno:

regije posvećene besprijekornom srcu Marijina

gradovi posvećeni besprijekornom srcu Marije

Izvori

Bilješke i literatura
  1. Kratki povijesni prikaz Glasnika, Glasnik Srca Isusova i Marijina, glasnik.isusovci.hr, pristupljeno 4. lipnja 2016.

Vanjske poveznice

Logotip Wikizvora
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Fatimska poruka - Treće sjećanje
Logotip Wikizvora
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Djelo zadovoljštine Bezgrješnom Srcu Marijinu
Logotip Wikizvora
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Osobna posveta Bezgrješnom Srcu Marijinu
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Bezgrješno Srce Marijino.
Mrežna mjesta