Toggle search
Toggle menu
244,6 tis.
88
18
634,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Azerbajdžansko-gruzijska granica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Zemljovid Azerbajdžana, s Gruzijom na sjeverozapadu.
Dodaj infookvir "granica".
(Primjeri uporabe predloška)

Azerbajdžansko-gruzijska granica je međunarodna granica između Azerbajdžana i Gruzije. Duga je 428 km, a proteže se od tromeđe s Armenijom na zapadu do tromeđe s Rusijom na istoku.[1]

Opis

Granica počinje na zapadu na tromeđi s Armenijom i nastavlja kopnom prema sjeveroistoku, presijecajući jezero Jandari, prije nego što skrene na jugoistok, sve do blizine azerbejdžanskog Mingečaurskog umjetnog jezera. Zatim prati rijeku Alazani dok teče sjeveroistočno, a zatim sjeverozapadno. Granica zatim napušta rijeku istočno od Tsnorija i nastavlja kopnom do ruske tromeđe.

Povijest

Tijekom 19. stoljeća Kavkaz je bio poprištem sukobu velikih sila - Otomanskog Carstva na zalazu, Perzije i Rusije, koje se širila prema jugu. Rusija je formalno anektirala istočno gruzijsko Kraljevstvo Kartlije i Kahetije 1801. godine, a zatim zapadnu gruzijsku kraljevinu Imeretiju 1804. godine. Tijekom 1800-ih Rusi su pogurali svoju južnu granicu dalje prema jugu, na račun Perzijskog i Osmanskog carstva.[2] Rusko-perzijskim ratom (1804.–1813.) i kasnijim Gulistanskim ugovorom Rusija je stekla glavninu današnjeg Azerbajdžana i južnu regiju Syunik u današnjoj Armeniji.[3][4] Rusija je svoje gruzijske i azerbejdžanske teritorije organizirala u gubernije Tiflis, Kutaisi, Baku i Elisabethpol.

Etnička karta bivše gubernije Tiflis sa spornim okrugom Zakatali na istoku.

Nakon ruske revolucije 1917. godine, narodi južnog Kavkaza proglasili su Transkavkasku demokratsku federativnu republiku (TDFR) 1918. godine i započeli mirovne pregovore s Osmanlijama.[5][6] Unutarnje nesuglasice dovele su do toga da je Gruzija napustila federaciju u svibnju 1918., a nedugo nakon toga uslijedili su Armenija i Azerbajdžan, međutim granice između tri republike bile su sporne. Spor između Azerbajdžana i Gruzije bio je fokusiran na područje Zakatalskog okruga unutar bivše Tifliske gubernije.[7]

Kad je Rusija priznala neovisnost Gruzije Moskovskim ugovorom (1920.), priznala je gruzijsko vlasništvo nad Zakatalom, što je izazvalo proteste azerbejdžanske vlade.[8][7] U svibnju 1920. dogovoreno je da će razgraničenje pod pokroviteljstvom Rusije odlučiti o sudbini tog područja.[7] Veći dio granice dogovoren je na mirovnim pregovorima održanim 12. lipnja 1920., a o odluka o okrugu Zakatali je prepuštena povjerenstvu pod vodstvom Rusije.[7][9]

Ruska Crvena armija je 1920. napala Azerbajdžan i Armeniju, čime je okončana neovisnost obje zemlje, a u veljači i ožujku 1921. uslijedila je Gruzija. Dana 5. srpnja 1921. Rusija je potvrdila da će nesporni dijelovi azerbejdžansko-gruzijske granice ostati takvi kakvi su bili, dok je Zakatali prebacila u Azerbajdžan, s tim da je ovaj sporazum finaliziran ugovorom 15. studenoga 1921.[7] Godine 1922. sve tri države bile su uključene u Transkavkaski SFSR unutar SSSR -a, prije nego što su se odvojile 1936.

Granica je postala međunarodna granica 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti njegovih konstitutivnih republika. Radovi na delimitaciji granice počeli su 1994. godine, ali napredak je bio spor zbog preklapanja zahtjeva.[7][10] Dio granice oko Crvenog mosta ostaje miniran, naslijeđe Prvog rata za Nagorno-Karabah u 1990-ima, kada se Azerbejdžan bojao da će Armenija iskoristiti kaos u Gruziji i iskoristiti to područje za izvođenje napada na svoj teritorij.[11] Mjesto kompleksa samostana David Gareja, sveto mjesto Gruzijaca koje se nalazi neposredno uz granicu, pokazalo se posebno spornim.[7][12] U Gruziji postoji znatna azerbejdžanska manjina, koncentrirana posebno u južnim općinama regije Kvemo Kartli[13][14] kao i gruzijska manjina u Azerbajdžanu, koncentrirana posebno u regiji Saingilo gdje su poznati kao Ingloji.[15][16][17]

Naselja uz granicu

Azerbajdžan

Gruzija

Granični prijelazi

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: border crossings Granični prijelazi između Azerbajdžana i Gruzije
Granični prijelaz na crvenom mostu.
Otvaranje gruzijskog graničnog prijelaza Lagodekhi.

Između dvije zemlje prometuju sljedeći granični prijelazi:[18]

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ "CIA World Factbook - Georgia". Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021.. https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/georgia/ Pristupljeno 9. rujna 2020. 
  2. ↑ The boundary between Turkey and the USSR, Siječanj 1952., https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010005-2.pdf, pristupljeno 8. travnja 2020. 
  3. ↑ John F. Baddeley, "The Russian Conquest of the Caucasus", Longman, Green and Co., London: 1908, p. 90
  4. ↑ USSR-Iran Boundary, Veljača 1951., https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010003-4.pdf, pristupljeno 9. travnja 2020. 
  5. ↑ Richard Hovannisian, The Armenian people from ancient to modern times, str. 292–293, ISBN 978-0-333-61974-2, OCLC 312951712  (Armenian Perspective)
  6. ↑ Ezel Kural Shaw (1977), Reform, revolution and republic : the rise of modern Turkey (1808-1975), History of the Ottoman Empire and Modern Turkey, 2, Cambridge University Press, str. 326, OCLC 78646544  (Turkish Perspective)
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 7,5 7,6 Samkharadze, Nikoloz (Kolovoz 2020.). "Georgian State Border – Past and Present". Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021.. http://css.ge/wp-content/uploads/2019/07/nika_border_eng.pdf Pristupljeno 9. rujna 2020. 
  8. ↑ Lang, DM (1962). A Modern History of Georgia, p. 226. London: Weidenfeld and Nicolson.
  9. ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  10. ↑ Ekaterina Arkhipova (Prosinac 2016.), Georgia and Azerbaijan: border delimitation and security challenges, inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021., https://web.archive.org/web/20210204222524/https://www.academia.edu/30233834/Georgia_and_Azerbaijan_border_delimitation_and_security_challenges_Border_Breifings_Vol_3_December_2016_, pristupljeno 9. rujna 2020. 
  11. ↑ Bradley Jardine (19. rujna 2018.). "Azerbaijan-Georgia border dispute a political, and literal, minefield". Eurasianet. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021.. https://eurasianet.org/azerbaijan-georgia-border-dispute-a-political-and-literal-minefield Pristupljeno 9. rujna 2020. 
  12. ↑ Michael Mainville (3. svibanj 2007.). "Ancient monastery starts modern-day feud in Caucasus". Middle East Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. rujna 2007.. http://www.metimes.com/storyview.php?StoryID=20070503-033409-4589r Pristupljeno 23. lipanj 2007. 
  13. ↑ Jonathan Wheatley. Obstacles Impeding the Regional Integration of the Kvemo Kartli region of Georgia. European Centre for Minority Issues Working Paper #23. February 2005
  14. ↑ 2014 Georgian General Population Census - Demographic And Social Characteristics (Arhivirano 15. kolovoz 2019.). Retrieved 21 May 2017.
  15. ↑ Mahdavi, Shirin (17. rujna 2018.). "Georgian Churches in Azerbaijan". Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021.. http://georgiatoday.ge/news/12294/Georgian-Churches-in-Azerbaijan Pristupljeno 4. listopada 2020. 
  16. ↑ Council of Europe: Secretariat of the Framework Convention for the Protection of National Minorities, Fourth Report submitted by Azerbaijan pursuant to Article 25, paragraph 2 of the Framework Convention for the Protection of National Minorities () (Received on 10 January 2017), 10 January 2017, ACFC/SR/IV(2017)002
  17. ↑ Cornell, Svante E (30. srpnja 2019.). "Are Georgia-Azerbaijan Relations at Risk?". CACI Analyst. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021.. https://www.cacianalyst.org/publications/analytical-articles/item/13583-are-georgia-azerbaijan-relations-at-risk?.html Pristupljeno 10. rujna 2020. 
  18. ↑ "Border checkpoints of Georgia". State Commission on Migration Issues. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2023.. https://migration.commission.ge/index.php?article_id=168&clang=1 Pristupljeno 19. srpnja 2021. 
  19. ↑ "Red Bridge Customs Checkpoint". https://georgiantravelguide.com/en/sabazho-gamshvebi-punkti-tsiteli-khidi Pristupljeno 19. srpnja 2021. 
  20. ↑ 20,0 20,1 "Georgia Border Crossings". Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2021.. https://caravanistan.com/border-crossings/georgia Pristupljeno 9. rujna 2020. 
  21. ↑ "Mtkvari Customs Checkpoint". https://georgiantravelguide.com/en/sabazho-gamshvebi-punkti-mtkvari Pristupljeno 19. srpnja 2021. 
  22. ↑ "Samtatskaro Customs Checkpoint". https://georgiantravelguide.com/en/sabazho-gamshvebi-punkti-samtatsqaro Pristupljeno 19. srpnja 2021. 
  23. ↑ "Lagodekhi Customs Checkpoint". https://georgiantravelguide.com/en/sabazho-gamshvebi-punkti-lagodekhi Pristupljeno 19. srpnja 2021. 
v •  • u
Granice Azerbajdžana
v •  • u
Granice Gruzije
Abhazija (sporno) • Armenija • Azerbajdžan • Južna Osetija (sporno) • Rusija • Turska
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Azerbajdžansko-gruzijska_granica&oldid=573667"