| Armensko-gruzijska granica | |
|---|---|
Zemljovid sjevernog dijela Armenije, uz granicu s Gruzijom. | |
| Osobine | |
| Entiteti |  Armenija Gruzija |
| Duljina | 219 km |
Armensko-gruzijska granica je međunarodna granica između Armenije i Gruzije. Duga je 219 km, a proteže se od tromeđe s Turskom na zapadu do tromeđe s Azerbajdžanom na istoku.[1]
Opis
Granica započinje na zapadu na tromeđi s Turskom i nastavlja kopnom do tromeđe s Azerbajdžanom nizom nepravilnih linija i malim dijelom na istoku uz rijeku Debed. Zapadni, planinski dio granice sadrži dva jezera koja se nalaze sasvim blizu granice - Madatapa (u Gruziji) i Arpi (u Armeniji).
Povijest
Tijekom 19. stoljeća Kavkaz je bio poprištem sukobu velikih sila - Otomanskog Carstva na zalazu, Perzije i Rusije, koje se širila prema jugu. Rusija je formalno anektirala istočno gruzijsko Kraljevstvo Kartlije i Kahetije 1801. godine, a zatim zapadnu gruzijsku kraljevinu Imeretiju 1804. godine. Tijekom 1800-ih Rusi su pogurali svoju južnu granicu dalje prema jugu, na račun Perzijskog i Osmanskog carstva.[2] Rusko-perzijskim ratom (1804.–1813.) i kasnijim Gulistanskim ugovorom Rusija je stekla glavninu današnjeg Azerbajdžana i južnu regiju Syunik u današnjoj Armeniji.[3][4] Nakon Rusko-perzijskog rata (1826.–1828.) i Turkmenčajskog ugovora, Perzija je bila prisiljena ustupiti područje kanata Nahičevan i ostatak današnje Armenije.[5][4] Rusija je osvojene gruzijske i armenske teritorije organizirala u gubernije Tiflis, Kutaisi i Erivan.
.svg)
Nakon ruske revolucije 1917. godine, narodi južnog Kavkaza proglasili su Transkavkasku demokratsku federativnu republiku (TDFR) 1918. godine i započeli mirovne pregovore s Osmanlijama.[6][7] Unutarnje nesuglasice dovele su do toga da je Gruzija napustila federaciju u svibnju 1918., a nedugo nakon toga uslijedili su Armenija i Azerbajdžan, međutim granice između tri republike bile su sporne.[8] Batumski ugovor iz lipnja 1918. okončao je neprijateljstva između TDFR-a i Osmanskog carstva. Kada su se Osmanlije povukle iz područja današnje pokrajine Lori u listopadu 1918., to je području postalo predmet spora između Armenije i Gruzije, a većina spornog teritorij a se odnosila na bivše ujezde (okruge) Borčalski i Akhalkalaki bivše gubernije Tiflis.[9][10] Gruzija je tražila da južne granice bivše gubernije Tiflis čine granicu, dok je Armenija tražila da buduća granica odražava etničku situaciju na terenu.[10] Nakon neuspjelih mirovnih pregovora o granici, u listopadu su izbili sukobi, nakon kojih su uslijedili zastoji mirovnih pregovora i kratki rat u prosincu.[10][8] Britanci su 17. siječnja 1919. posredovali u prekidu vatre pod vodstvom Williama Montgomerieja Thomsona, a osporavano područje proglašeno je neutralnom zonom do daljnjih mirovnih pregovora.[8][10] Nakon toga, i Armenija i Gruzija ušle su u područje Karsa u današnjoj istočnoj Turskoj, anektirajući teritorij, stvarajući pritom dodatne sporove između njih.[10]
Ruska Crvena armija je 1920. napala Azerbajdžan i Armeniju, čime je okončana neovisnost obje zemlje, a u veljači i ožujku 1921. uslijedila je Gruzija.[10] Turska je iskoristila priliku da otme zemljišta na istoku od Armenije, a Gruzija je okupirala neutralnu zonu Lori uz armensko odobrenje, kako bi spriječila da ona padne u turske ruke.[10] Granica SSSR-a s Turskom finalizirana je u listopadu 1921. Karskim ugovorom, čime je utvrđena zapadna granica armensko-gruzijske granice.[10] Kad su Sovjeti početkom 1921. uspostavili čvrstu kontrolu na tom području, izveli su konačno razgraničenje granice između Armenije i Gruzije, podijelivši neutralnu zonu Lori na dva dijela (uglavnom u korist Armenije) i fiksirajući 6. studenog 1921. granicu na njezinom sadašnjem mjestu.[8][11] Godine 1922. sve tri države uključene su u Transkavkasku SFSR unutar SSSR -a, prije nego što su se odvojile 1936.[10]
Granica je postala međunarodna 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti njegovih konstitutivnih republika. Godine 1994. dvije su zemlje počele raditi na razgraničavanju svoje granice.[8] U Gruziji postoji velika armenska manjina, koncentrirana posebno u pograničnoj pokrajini Samche-Džavahetija gdje čine većinu.[12][13] Međutim, niti armenska niti gruzijska vlada nisu tražile ispravljanje stare granice između njih iz sovjetskog doba.[10]
Naselja uz granicu
Armenija
Gruzija
Granični prijelazi
Sljedeći granični prijelazi su u uporabi između Armenije i Gruzije:[14][15]
- Bagratashen (ARM) – Sadakhlo (GRU)[16]
- Gogavan (ARM) – Guguti (GRU)[16]
- Privolnoye (ARM) - Akhkerpi (GRU)
- Bavra (ARM) – Ninotsminda (GRU)[16][17]
Povezani članci
Izvori
- ↑ CIA World Factbook - Georgia, https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/georgia/, pristupljeno 9. rujna 2020.
- ↑ The boundary between Turkey and the USSR, Siječanj 1952., https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010005-2.pdf, pristupljeno 8. travnja 2020.
- ↑ John F. Baddeley, "The Russian Conquest of the Caucasus", Longman, Green and Co., London: 1908, p. 90
- ↑ 4,0 4,1 USSR-Iran Boundary, Veljača 1951., https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/CIA-RDP79-00976A000200010003-4.pdf, pristupljeno 9. travnja 2020.
- ↑ Gavin R.G. Hambly, in The Cambridge History of Iran, ed. William Bayne Fisher (Cambridge University Press, 1991), pp. 145-146
- ↑ Richard Hovannisian, The Armenian people from ancient to modern times, str. 292–293, ISBN 978-0-333-61974-2, OCLC 312951712 (Armenian Perspective)
- ↑ Ezel Kural Shaw (1977), Reform, revolution and republic : the rise of modern Turkey (1808-1975), History of the Ottoman Empire and Modern Turkey, 2, Cambridge University Press, str. 326, OCLC 78646544 (Turkish Perspective)
- ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 Samkharadze, Nikoloz (Kolovoz 2020.). "Georgian State Border – Past and Present". http://css.ge/wp-content/uploads/2019/07/nika_border_eng.pdf Pristupljeno 9. rujna 2020.
- ↑ King, Francis. "Improbable nationalists? Social democracy and national independence in Georgia 1918-1921". https://ueaeprints.uea.ac.uk/id/eprint/69894/1/Socialist_History_54_proof_2_pages_35_60.pdf Pristupljeno 9. rujna 2020.
- ↑ 10,00 10,01 10,02 10,03 10,04 10,05 10,06 10,07 10,08 10,09 Anderson, Andrew; Partskhaladze, George. "Armeno-Georgian War of 1918 and Armeno-Georgian Territorial Issue in the 20th Century". Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2021.. https://www.academia.edu/10176756 Pristupljeno 26. rujna 2020.
- ↑ Matevossian, R. 1978. Լոռի [Lori]. Hambardzumjan, Viktor (ur.). Armenska sovjetska enciklopedija (armenski). 4. Armenian Encyclopedia. Yerevan. str. 663.–64.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Ionesyan, Karine (22. rujna 2009.). "Defending Chakhalyan: Tbilisi accused of "dragging out" appeal hearing in high-profile "Armenian activist" case". ArmeniaNow. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2018.. http://www.armenianow.com/news/10490/defending_chakhalyan_tbilisi_accus Pristupljeno 29. lipnja 2013.
- ↑ "Border crossing points". National security service of the Republic of Armenia=. https://sahmanapah.sns.am/en/structure-border-crossing-points Pristupljeno 19. srpnja 2021.
- ↑ "Border checkpoints of Georgia". State Commission on Migration Issues=. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2023.. https://migration.commission.ge/index.php?article_id=168&clang=1 Pristupljeno 19. srpnja 2021.
- ↑ 16,0 16,1 16,2 "Georgia Border Crossings". https://caravanistan.com/border-crossings/georgia/#georgia-%e2%80%93-armenia-border-crossings Pristupljeno 9. rujna 2020.
- ↑ President Serzh Sargsyan attends opening of refurbished Bavra border checkpoint
| |||||
| |||||