| Atif Dudaković | |
|---|---|
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 2. prosinca 1953. |
| Mjesto rođenja | Orahova, Bosanska Gradiška, BiH |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Godine u službi | 1976. - 1995. |
| Čin | general |
| Ratovi | Domovinski rat
|
| Važnije bitke | Opsada Bihaća
|
| Vojska | .svg){kind=small} JNA (1976. - 1992.)
|
| Rod vojske | pješaštvo |
| Zapovijedao | 5. korpus |
.svg){kind=small}
Atif Dudaković (Orahova, Gradiška, 2. prosinca 1953.), general Armije RBiH i zapovjednik obrane Bihaća tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1992. - 1995. Prije izbijanja rata u BiH bio je potpukovnik Jugoslavenske narodne armije.
Nakon završene osnovne škole, Dudaković je od 1972. obrazovanje nastavio u Zadru. Završio je srednju vojnu školu , a potom vojnu akademiju, smjer topništvo, gdje je diplomirao 1976.[1] Radio je u Topničkom školskom centru u Zadru, a zatim kao predavač u Zapovjedno-stožernoj akademiji u Beogradu.
Od prelaska iz JNA gde je dostigao čin potpukovnika i dužnost zapovjednika divizije u Kninu. Pod zapovjedništvom tadašnjeg pukovnika, kasnije, prema haškom sudu, nepravomoćno osuđenog za ratne zločine Ratka Mladića, postaje prvo zapovjednik satnije u OPŠTO Bihać. Tijekom Domovinskog rata, Dudaković je zapovjedio napad na Lovinac i okolne zadarske krajeve. U napadu je zrakoplovstvo JNA žestoko raketiralo Lovinac i Ričice,[2] a spaljena su i okolna sela. Tada je i u kasnijim danima poklano nekoliko desetaka Hrvata, a njih oko dvije tisuće spasilo se pješice, kroz šume i vrhove Velebita.[3]
Tijekom rata u BiH postao je zapovjednik Druge muslimansko-hrvatske pješačke brigade. Kasnije je imenovan zapovjednikom 5. korpusa Armije RBiH. Uz pomoć Oružanih snaga Republike Hrvatske i uz sudjelovanje zrakoplovstva NATO pakta, snage 5. korpusa su tijekom operacije Oluja, zauzele okolna srpska mjesta, te porazile oružane snage Republike Zapadne Bosne Fikreta Abdića, sa sjedištem u obližnjoj Velikoj Kladuši.
Nakon rata, bio je zapovjednik Zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije Bosne i Hercegovine. Njegov mlađi, sin 19-godišnji Anel Dudaković, počinio je samoubojstvo vješanjem u Sarajevu 27. rujna 2011. godine.[4]
Optužbe za ratne zločine
Dudakovića su za ratne zločine na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici prijavili predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić i premijer Milorad Dodik.[2]
Hrvatsko državno odvjetništvo podiglo je u ožujku 2017. optužnicu protiv Dudakovića i nekoliko drugih časnika Armije RBiH zbog ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima tijekom rata u BiH.[5] U kaznenoj prijavi mu se stavlja na teret učešće u uništavanju Zadra, te ratni zločini protiv srpskih civila na teritoriju Hrvatske u Dvoru na Uni, Rakovici, Plitvicama i Glini.[6]
Za Dudakovića se također smatra da je naručio ili sudjelovao u ubojstvu zapovjednika 101. pukovnije HVO-a Vlade Šantića, kojeg je uhitila vojna policija Armije RBiH 9. ožujka 1995., kada je vjerojatno i ubijen.[7]
Izvori
- ↑ Klarica, Siniša: Šestorica časnika Armije BiH pod istragom za zločine na zadarskom području? Zadarski list, 11. studenog 2016. Pristupljeno 17. ožujka 2017.
- ↑ 2,0 2,1 Ekskluzivna snimka napada na Lovinac. Dnevnik NoveTV, 12. kolovoza 2006. Pristupljeno 15. ožujka 2017.
- ↑ Ivanković, Davor: Hrvatska bi mogla aktivirati optužnicu protiv Dudakovića. Večernji list, 4. studenog 2016. Pristupljeno 17. ožujka 2017.
- ↑ Ubio se sin Atifa Dudakovića. Nezavisne novine, 28. rujna 2011. Pristupljeno 15. ožujka 2017.
- ↑ Hrvatska diže optužnice protiv Atifa Dudakovića, Halilovića i drugih časnika Armije BiH! Narod.hr, 13. ožujka 2017. Pristupljeno 14. ožujka 2017.
- ↑ Bivši zapovjednik tzv. Armije RBiH Atif Dudaković: "Hrvatima smo po potrebi saveznici, a po potrebi neprijatelji". Dnevnik.ba, 15. ožujka 2017. Pristupljeno 15. ožujka 2017.
- ↑ Duje Šantić: Mojega oca, generala Vladu Šantića, ubio je Atif Dudaković. HRsvijet, 6. ožujka 2013. Pristupljeno 16. ožujka 2017.