Artakserkso II.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Za ostale povijesne ličnosti pod imenom „Artakserkso“ vidi: Artakserkso (razdvojba)
Artakserkso II.
Veliki kralj Perzijskog Carstva
Vladavina travanj 404. - ožujak 358. pr. Kr. (46 godina)
Krunidba 404. pr. Kr.
Prethodnik Darije II.
Nasljednik Artakserkso III.
Supruga Stateira
Djeca
Darije, Arijasp, Artakserkso III., Arsam, Apama, Rodoguna, Sisigambis, Amestris, Atosa[1]
Puno ime
Artakserkso II. Mnemon od Perzije
Dinastija Ahemenidi
Otac Darije II.
Majka Parisatida
Rođenje 436. pr. Kr.
Smrt 358. pr. Kr.
Pokop Perzepolis

Artakserkso II. Mnemon (staroperz. Artaxšaçrā[2], grč. Ἀρταξέρξης), sin Darija II. i Parisatide[3], bio je veliki kralj Perzijskog Carstva od 404. do svoje smrti 358. pr. Kr. kada ga naslijeđuje njegov sin Artakserkso III.[4].

Obitelj

Artakserkso II. Mnemon pripada iranskoj dinastiji Ahemenida[5]. Rođen je kao najstariji sin perzijskog velikog kralja Darija II. i kraljice Parisatide, koji su uz njega imali i Kira Mlađeg, te Ostana. Glavna žena Artakserksa II. bila je Stateira, dok je druga najvažnija žena bila Grkinja Aspasia. Izvori navode kako je imao preko 115 sinova, te 350 žena[6].

Borba za prijestolje

Nakon što je 404. pr. Kr. naslijedio svoga oca Darija II., Artakserkso II. je morao braniti pravo na prijestolje protiv njegova brata Kira Mlađeg, koji ga je pokušao smaknuti odmah nakon stupanja na tron. Pokušaj atentata je propao i Kir Mlađi je zarobljen, no na nagovor majke Parisatide Artakserkso II. pošteđuje brata te ga vraća u satrapiju Lidiju. Godine 401. pr. Kr. Kir Mlađi u Maloj Aziji okuplja 10.000 grčkih plaćenika („Deset tisuća“) i još toliko azijskih vojnika, te kreće u ponovnu borbu protiv Artakserksa II. za perzijski tron. Njihove vojske sukobile su se u bitci kod Kunakse gdje Kir Mlađi pogiba, čime je pobuna ugušena, odnosno ojačana pozicija Artakserksa II.

Vanjska politika

Grčka

Godine 396. pr. Kr. spartanski kralj Agesilaj II. iskrcava se u Maloj Aziji i započinje s pljačkom perzijskih pokrajina Lidije i Karije, na što Artakserkso II. odlučuje odgovoriti poticanjem spartanskih suparnika u Grčkoj na rat protiv Sparte. Atena, Teba i Korint prihvaćaju perzijsku ponudu i time započinje Korintski rat. Nakon deset godina ratovanja, 386. pr. Kr. Perzija je Grcima diktirala „Kraljevski mir“ na koji su pristali svi, od nedavnih neprijatelja Spartanaca do nedavnih saveznika Atenjana. Tim mirom Perzija je osigurala mir i stabilnost u svojim pokrajinama uz obalu Male Azije, dok je Sparti poklonila dominaciju grčkim kopnom.

Egipat

Iako je bio uspješan protiv Grka, Artakserkso je imao problema protiv Egipćana, koji su se uspješno pobunili neposredno nakon njegova stupanja na perzijski tron. Godine 383. pr. Kr. u Egipat šalje vojsku pod zapovjedništvom Farnabaza II. i Titrausta, no egipatski kralj Hakor odbacuje napadače. Ipak, unatoč tome što nije ponovo uspio pokoriti Egipat, uspješno je obranio Feniciju od egipatsko-spartanske invazije.

Graditeljski projekti

Grobnica Artakserksa II. u Perzepolisu

Većina bogatstva Artakserksa II. korištena je za mnoge graditeljske projekte. Obnovio je palaču Darija Velikog u Suzi[7], te posebno gradske fortifikacije koje uključuju dvostruko pojačanje na jugoistočnom uglu zidina. Također, u Ekbatani je sagradio novu apadanu i kipove. Perzepolis nije mnogo nadograđivao, no tu je smjestio svoju grobnicu što ga razlikuje od prethodnih velikih kraljeva koji su sahranjeni u obližnjem kompleksu grobnica Nakš-e Rustam.

U Starom zavjetu

Do današnjeg dana nije razjašnjeno je li Ahasuer iz Knjige o Esteri (Stari zavjet) Artakserkso II., ili netko od njegovih prethodnika: Kserkso I., Kserkso II. ili Artakserkso I..

Smrt

Artakserkso II. umire od starosti 358. pr. Kr., kada ga naslijeđuje njegov sin Artakserkso III. Sahranjen je u tradicionalnoj kraljevskoj grobnici u Perzepolisu.

Kronologija

Poveznice

Izvori

Vanjske poveznice