Toggle menu
244,6 tis.
97
18
635,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Samanidsko Carstvo

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Samanidsko Carstvo
Sāmāniyān (سامانیان)

819.999.
 

Lokacija Samanidskog Carstva
Lokacija Samanidskog Carstva
Zemljovid Samanidskog Carstva
Glavni grad Balh, Buhara, Samarkand, Herat
Jezik/ci perzijski
Religija sunitski islam
Vlada Monarhija
Emir
 - 819.855. Jahja ibn Asad (prvi)
 - 999. Abd al-Malik II. (zadnji)
Povijest Srednji vijek
 - uspostavljena 819.
 - ukinuta 999.

Samanidsko Carstvo (perz. سامانیان; Sāmāniyān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. stoljeću prostirala na području Velikog Irana i središnje Azije. Samanidska dinastija imenovana je prema Asadu Samankodi, zoroastrijskom plemiću koji je prešao na sunitski islam, a uz Tahiride se smatra prvom autohtonom iranskom dinastijom nakon arapskog osvajanja Iranske visoravni u 7. stoljeću. Samanidi se također smatraju potomcima sasanidskog vladara Bahrama Čobina odnosno mihranske dinastije, jedne od sedam slavnih iranskih starovjekovnih plemićkih kuća. Samanidi su oblikovali političku upravu po uzoru na abasidski kalifat, a prijestolnice su im bile smještene u Balhu, Buhari, Samarkandu i Heratu. Njihov politički utjecaj još je više ojačao nakon što su 900. godine uspješno pokorili susjednu iransku državu Safarida, a održali su se još točno stotinu godina kada ustankom nastaje Gaznavidsko Carstvo. Samanidsko razdoblje ostalo je upamćeno prije svega po bogatoj umjetničkoj i znanstvenoj ostavštini: grad Buhara je veličinom i slavom bio ravan Bagdadu, samanidski vladari promicali su korištenje perzijskog jezika, a neki od značajnijih učenjaka iz tog razdoblja bili su Rudaki i Avicena.

Literatura