Abhaski jezik

Abhaski (aphaski) Аҧсуа
Države govorenja:	Gruzija, Turska
Regije govorenja:	Kavkaz
Etnicitet:	Abhazi
Broj govornika:	112.740^[1]
Rang:
Razredba:	sjeverozapadni kavkaski abhaski
Pismo:	prilagođena ćirilica
Jezični kôd
ISO 639-1:	ab
ISO 639-2:	abk
ISO 639-3:	abk
Vidi također: Jezik \| Jezične porodice i jezici \| Popis jezika po kodnim nazivima \| Popis jezika

Abhaski jezik ili aphaski jezik^[2] (аҧсуа бызшәа, aṗsua byzš˚a; ISO 639-3: abk) je jezik koji se govori u Abhaziji, autonomnoj republici u Gruziji koja je samoproglasila neovisnost, te u Turskoj. U Gruziji ga govori 101.000 (1993.) i 4000 u Turskoj (1980.).^[3]

Jezik pripada u skupinu sjeverozapadnih kavkaskih jezika i poznat je po velikom broju suglasnika (preko 50) i istodobno samo dva samoglasnika, što ga čini jezikom s najmanje samoglasnika na svijetu. Postoje dva glavna dijalekta, sjeverni bzâp i južni (literalni) abz'âwa. kao ocem abhaske literature smatra se Dârmit' Gulia (1874. – 1960.), koji je napisao prvu novelu, utemeljivač je prvih abhaskih novina, pjesnik i prevoditelj.^[4]

Osobine

Pismo

Glasovi

U sljedećoj tablici je prikazan sustav suglasnika abhaskog, koristeći simbole međunarodnoga fonetskog alfabeta (IPA):

		labijalni	alveolarni		postalv.		alvelo-palat.		retro- fleksni	velarni			uvularni					faringalni
		labijalni	obični	labijalni	obični	labijalni	obični	labijalni	retro- fleksni	palatal.	obični	labijalni	palatal.	obični	labijalni	faring.	lab. + far.	obični	labijalni
plozivi	bezv.	p	t	tʷ						kʲ	k	kʷ
	zvučni	b	d	dʷ						ɡʲ	ɡ	ɡʷ
	ejektivni	pʼ	tʼ	tʷʼ						kʲʼ	kʼ	kʷʼ	qʲʼ	qʼ	qʷʼ
afrikate	bezv.		ʦ		ʧ		ʨ	ʨʷ	ʈʂ
	zvučni		ʣ		ʤ		ʥ	ʥʷ	ɖʐ
	ejektivni		ʦʼ		ʧʼ		ʨʼ	ʨʷʼ	ʈʂʼ
frikativi	bezvučni	f	s		ʃ	ʃʷ	ɕ	ɕʷ	ʂ				χʲ	χ	χʷ	χˁ	χˁʷ	ħ	ħʷ
frikativi	zvučni	v	z		ʒ	ʒʷ	ʑ	ʑʷ	ʐ				ʁʲ	ʁ	ʁʷ
nazali		m	n
aproksimanti							j	ɥ				w
vibranti			r
laterali			l

Fonemi označeni bojama:

zeleno se nalaze u dijalektima Bzyp i Sadz, ali ne u Abzhywa;
crveno su ograničeni na dijalekt Bzyp.

Ukupno broj suglasnika u abhaskom je (po dijalektima):

58 u Abzhywa;
60 u Sadz;
67 u Bzyp.

Dijalekt Sadz posjeduje distinktivnu geminaciju suglasnika:

na dijalektu Sadz se razlikuju /a.χʷa/ "pepeo" prema /a.χːʷa/ "crv"
dijalekti Abzhywa i Bzyp imaju samo jedan oblik /a.χʷa/ za oboje.

Što se tiče samoglasnika, abhaski posjeduje samo /a/ i /ǝ/, doduše s brojnim alofonima.

Literatura

Čirikba, Vjačeslav A. 2003. Abkhaz (Languages of the world). München: LINCOM Europa. (engl.)
Hewitt, B. G. 1979. Abkhaz (Lingua Descriptive Studies). Amsterdam: North-Holland. (engl.)
Lomtatidze, K. V. 1968. Grammatika abchazskogo jazyka: fonetika i morfologija. Suchumi. (engl.)
Marr, N. Ja. 1938. O jazyke i istorii abchazov. Moskau [u.a.]: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR. (rus.)

Poveznice

Izvori

↑ Paul M. Lewis, Gary F. Simons, Charles D. Fennig (ur.), Ethnologue : Languages of the World, Knjiga Languages of Africa and Europe, 17. izd., SIL International, Dallas (Teksas), 2014., URL: http://www.ethnologue.com/language/ABK (Pristupljeno: 7. listopada 2014.).
↑ Alemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navodi sa str. 116. i 117., ISSN ISSN 0021-6925, (NSK)
↑ »Abkhaz : a language of Georgia«. U publikaciji: Paul M. Lewis, ur., Ethnologue : Languages of the World, 16. izd., SIL International, Dallas (Teksas), 2009., ISBN 1-55671-216-2, ISBN 978-1-55671-216-6, (engl.), Mrježovnica: http://www.ethnologue.com/, pristupljeno: 7. listopada 2014.
↑ Omniglot

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Abhaski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

[17._izdanje-1] Paul M. Lewis, Gary F. Simons, Charles D. Fennig (ur.), Ethnologue : Languages of the World, Knjiga Languages of Africa and Europe, 17. izd., SIL International, Dallas (Teksas), 2014., URL: http://www.ethnologue.com/language/ABK (Pristupljeno: 7. listopada 2014.).

[Gluhak-2] Alemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navodi sa str. 116. i 117., ISSN ISSN 0021-6925, (NSK)

[SIL_International_16_ed-3] »Abkhaz : a language of Georgia«. U publikaciji: Paul M. Lewis, ur., Ethnologue : Languages of the World, 16. izd., SIL International, Dallas (Teksas), 2009., ISBN 1-55671-216-2, ISBN 978-1-55671-216-6, (engl.), Mrježovnica: http://www.ethnologue.com/, pristupljeno: 7. listopada 2014.

[4] Omniglot

[1]

[2]

[3]

[4]