Palatalizacija
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Palatalizacija (lat. palatum = nepce) glasovna je promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, h ispred i ili e mijenjaju u č, ž, š.
Primjeri palatalizacije
Palatalizacija se provodi u sljedećim primjerima:
- seljak - seljače, vrag - vraže, orah - oraše, junak - junače
- teku - tečem, peku - pečem, strigu - strižem, mogu - možeš
- u aoristu nekih glagola
- rekoh - reče, stigoh - stiže, digoh - diže, ispekoh - ispeče
- u tvorbi nekih glagola i imenica
- muka - mučiti, zrak - zračiti, trag - tražiti, sluga - služiti, njuh - njušiti
- junak - junačina, rak - račić, prah - prašina, muha - mušica, majka - majčica, čovjek - čovječuljak, otok - otočje, ruka - ručetina - ručica
- ispred nepostojanog a te ispred nastavaka -an, -ji i nekoliko drugih
- dah - dašak, Kartaga - Kartažani, bog - božji, strah - strašan
U nekim se riječima palataliziraju i glasovi c i z ispred samoglasnika e i i:
- stric - striče - stričev, lovac - lovče - lovčev, zec - zeče - zečevi, ulica - uličica, ptica - ptičica - ptičurina, letimice - letimičan
- vitez - viteže, knez - kneže
Odstupanja od palatalizacije
Palatalizacija se ne provodi u sljedećim primjerima:
- ispred sufiksa -ica
- kolega - kolegica, pjega - pjegica, točka - točkica, mačka - mačkica, buha - buhica
- baka - bakin, seka - sekin, zeko - zekin, maca - macin
Dvostrukosti kod palatalizacije
- Postoje dublete kod pridjeva sa sufiksom -in od trosložnih vlastitih imena:
- Danica - Daničin - Danicin, Ivica - Ivičin - Ivicin, Ankica - Ankičin - Ankicin