Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Antofilit

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Antofilit

Općenito
KategorijaMineral
Kemijska formula Mg7[Si 8O22](OH)2
Identifikacija
Bojabijela, blijedozelena do smeđa
Kristalni habitusštapićast do igličast
Kristalni sustavrompski
Kalavostsavršena po {210}
Lomškoljkast do iverast
Mohsova tvrdoća5,5 - 6
Sjajstaklast do sedefast
Ogrebsiv
Gustoća2,8 - 3,3


Antofilit je amfibolski mineral, magnezijsko-željezoviti inosilikatni hidroksid kemijske formule Mg7Si8O22(OH)2. Mineral cummingtonit mu je polimorf. Neke forme antofilita su lamelarne ili vlaknaste i koriste se kao azbest.

Porijeklo imena

Ime mu dolazi od latinske riječi anthophyllum, što znači "klinčić", kao uputnica na najčešću boju u kojoj se mineral pojavljuje.


Postanak i ležišta

Antofilit je produkt metamorfizma magnezijem bogatih stijena, osobito ultrabazičnih magmatita i nečistih dolomitnih šejlova. Također nastaje kao retrogradni produkt izmjene ortopiroksena i olivina, te kao akcesorni mineral u kordijeritnim gnajsevima i škriljavcima. On je i produkt retrogradnog metamorfizma koji nastaje iz ultrabazičnih stijena, zajedno sa serpentinima.

Ima ga u Pennsylvaniji, na sjeverozapadu New Hampshirea, središnjem Massachusettsu, Franklinu u Sjevernoj Karolini te u Gravelly Rangeu i planini Tobacco Root, na sjverozapadu Montane.


Postanak u ultrabazičnim stijenama

Antofilit nastaje raspadanjem talka u ultrabazičnim stijenama, u prisutnosti vode i CO2 (ugljik (IV)-oksida) progradnom metamorfnom reakcijom. Djelomičan tlak kojeg stvara ugljik (IV)-oksid (XCO2) u vodenim otopinama pogoduje nastanku antofilita. Veći dioksidni tlak stvara i višu temperaturu

Ultrabazične stijene u čistim vodenim okolišima, bez CO2 pogodovati će nastanku serpentinsko-antigoritno-brucitno-tremolitnih zajednica (ovisno i udjelu MgO), a one u amfibolitnom ili granulitnom stupnju metamorfizma piroksenima ili olivinima.

Dakle, metamorfne zajednice ultrabazičnih stijena koje sadrže antofilit zapravo su indikatori facijesa matemorfizma zelenih škriljavaca u prisutnosti metamorfnih fluida bogatih s CO2.

Tipične metamorfne reakcije zajednica u ultrabazičnim stijenama s niskim (<25% MgO) i one s visokim udjelom magnezijevog oksida (> 25% MgO) su:


Retrogradni antofilit je relativno rijedak u ultrabazičnim stijenama i obično je slabo razvijen zbog nižeg stupnja energije metamorfnih reakcija te zbog općenito dehidriranih stijena (tijekom metamorfizma). Slično, potreba za zamjenskim komponentama ugljik (IV)-oksida u metamorfnim fluidima ograničava pojavu antofilita kao retrogradnog minerala. Uobičajena metamorfna zajednica retrogradnih ultrabazičnih stijena sastavljena je najčešće od serpentina, talka i magnezita.

Retrogradnog antofilita najčešće ima u rasjednim zonama gdje lomovi i rasjedanje stijena omogućuju nastanak pukotina u koje, tijekom retrogradnje, mogu ući fluidi bogati ugljik (IV)-oksidom.

Vidi još:

Vanjske poveznice