Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ancona

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ovo je glavno značenje pojma Ancona. Za trajekt pogledajte M/T Ancona.
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir talijanska općina

Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.).

Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m). Važna je luka s prekojadranskim vezama s hrvatskom obalom (Zadar i Split). Razvijeno ribarstvo, rafinerija, brodogradnja, strojarska, kemijska i prehrambena industrija.

Panorama Ancone

Mnogobrojni arhitektonski spomenici: Trajanov slavoluk (115.), romanička crkva (12.-13. st.), katedrala (13. st.), Loggia degli Mercanti, djelo Jurja Matejeva Dalmatinca. Osnovali su je 390. pr. Kr.. godine grčki kolonisti iz Sirakuze, od 3. stoljeća je pod rimskom vlašću i važna ratna luka. Od 1352. godine u sastavu je Papinske Države. Grad je stradao u potresu 1972. godine.

Povijesne veze s Hrvatskom

Tijekom povijesti zabilježene su mnoge kulturne i ostale veze s hrvatskim gradovima na Jadranskoj obali. U ranom Srednjem vijeku (7. stoljeće) na područje južne Italije i Ancone pristižu mnogi Hrvati koji sudjeluju u ratovima Bizanta protiv Langobarda.

U vrijeme turskih prodora područje Ancone naseljava veliki broj izbjeglica iz Hrvatske, Hercegovine i Bosne. Djeluju mnogi poduzetnici i trgovci iz južne Hrvatske i Boke.

U Anconi djeluje i hrvatska bratovština (Universitas Sclavorum). U 15. i početkom 16. stoljeća u Anconi svoja djela stvaraju Juraj Matejev Dalmatinac (Loggia dei Mercanti iz 1451., crkve S. Francesco alle Scale iz 1454. i S. Agostino, palače Palazzo Benincasa i Palazzo del Senato) i Ivan Duknović (franjevačka crkva, nadgrobni spomenici). U Anconi su u 17. i 18. stoljeću tiskane i knjige brojnih hrvatskih pisaca (Ilija Bunić, Ivan Ančić i dr.).

Slavni i poznati

Gradovi prijatelji

Galerija

Izvori

  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, Večernji list, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice