Gabrijel ili Gabriel (heb. Gavriʼel; lat. Gabriel; grč. Γαβριήλ; arap. جبريل Jibrīl, Džibril, a znači "moja je moć Bog", "moj je ratnik Bog"), u judeo-kršćanskoj i islamskoj tradiciji, ime je jednoga od arkanđela.[1] Neke vjerske tradicije vjeruju da Gabriel nosi veliku trubu kojom će objaviti Sudnji dan i dolazak Boga, a kršćanska i islamska tradicija ga također opisuje kao vjesnika ili glasnika, pa ga se često naziva "anđelom glasnikom".
Arkanđeo Gabrijel u Bibliji
U Bibliji se prvi puta pojavljuje u Starom zavjetu u knjizi proroka Daniela, gdje dolazi Danijelu kako bi mu objasnio viziju ovna i koze i priopćio mu pretkazanje sedamdeset tjedana.[1][2] Također, on je taj koji je pomogao Mojsiju razdvojiti Crveno more u trenutku kada su Židovi bježali pred Egipćanima.[3] U Novom zavjetu Gabriel je taj koji navješćuje Zahariji da će mu se roditi sin, Ivan Krstitelj, a Djevici Mariji da će roditi Isusa.[4]
Ponekad se spominje kao arkanđeo koji puše u rog nagovještajući time "Sudnji dan".
Arkanđeo Gabrijel u Kuranu
Muslimani vjeruju kako je on bio medij preko kojeg je Muhammedu Bog otkrio Qur'an, a nazivaju ga Džibril. Poslije Muhamedove smrti, Džibril se još jednom pojavio kako bi otpratio prorokov duh Alahu. Također, muslimani vjeruju da se Džibril vraća svake godine tijekom Laylat al-Qadra, odnosno Noći sudbine, jedne u posljednjih deset dana mjeseca Ramazana, u kojoj je prema vjerovanju objavljen Kuran.[5]
Štovanje
Gabrijela povezuju s emocijama i srcem. Kao zaštitnika štuju ga glasonoše i pismonoše. Papa Pio XII. proglasio ga je 1951. godine zaštitnikom telekomunikacija: telegrafa, telefona, radija i televizije. Katolička Crkva slavi blagdan sv. Gabriela 29. rujna, Anglikanska Crkva 29. rujna, Pravoslavna Crkva 8. studenog, a Etiopska pravoslavna Crkva 8. prosinca.[5]
Vidi još
Bilješke
Literatura
- Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-6709-48-9
- Curran, Robert, Priručnik o anđelima i demonima, Znanje, Zagreb, 2012. ISBN 978-953-324-706-9
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VII, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-07-4
