8. armija(njem. 8. Armee / Armeeoberkommando 8 / A.O.K. 8) je bila vojna formacija njemačke vojske u Prvom svjetskom ratu. Tijekom Prvog svjetskog rata djelovala je na Istočnom bojištu, te je sudjelovala u nekim od najznačajnijih bitaka koje su se vodile na navedenom ratištu.
Povijest
Osma armija formirana je 2. kolovoza 1914. sa sjedištem stožera u Posenu. Njezinim prvim zapovjednikom postao je general pukovnik Maximilian von Prittwitz kojemu je načelnik stožera bio general bojnik Georg von Waldersee. Na početku rata sastojala se od pet korpusa i to I., XVII., XX., I. pričuvnog i Landverskog korpusa. Osma armija se na početku rata jedina od njemačkih armija nalazila na Istočnom bojištu, te je prema Schlieffenovom planu trebala držati položaje u Istočnoj Pruskoj i ne poduzimati bilo kakve ofenzive akcije dok se ne ostvari pobjeda protiv Francuza na Zapadnom bojištu.
Međutim, suprotno naređenjima, zapovjednik I. korpusa Hermann von Francois je 17. kolovoza 1914. napao jedinice ruske 1. armije koja je počela prodirati u Istočnu Prusku, te joj je u Bitci kod Stallupönena nanio gubitke od 5.000 mrtvih i 3.000 zarobljenih. Francois je počeo goniti ruske snage koje su se povlačile, ali je ubrzo morao prekinuti gonjenje uslijed napada ruskog topništva, te Prittwitzovog naređenja da se povuče prema zapadu na položaje kod Gumbinnena.
Ohrabren uspjehom kod Stallupönena, Francois je uspio nagovoriti Prittwitza da protivno naredbama Glavnog stožera poduzme novi napad, dok se ruska 2. armija još nalazila na jugu. Prittwitz je 19. kolovoza 1914. naredio napad, ali su brojčano nadmoćne ruske snage podržane artiljerijom u Bitci kod Gumbinnena (20. kolovoza 1914.) porazile 8. armiju, te je prisilile na povlačenje. Uz navedeno i ruska 2. armija je zaprijetila 8. armiji sa juga, tako da je Prittwitz naredio da se 8. armija povuče sve do rijeke Visle čime bi se napustio veći dio Istočne Pruske. Navedeno je njemačkom Glavnom stožeru, u kojem je velik dio časnika bio upravo iz Istočne Pruske, bilo neprihvatljivo, te je Prittwitz smijenjen zajedno sa svojim načelnikom stožera. Prittwitza je na mjestu zapovjednika 8. armije zamijenio general pukovnik Paul von Hindenburg, dok je Walderseea na mjestu načelnika stožera 8. armije zamijenio general bojnik Erich Ludendorff koji se već tada istaknuo u borbama na Zapadnom bojištu.
Hindenburg i Ludendorff su nakon preuzimanja zapovjedništva odlučili preuzeti inicijativu. Prihvatili su već izrađeni plan pomoćnika načelnika stožera Maxa Hoffmanna, te su željeznicom premjestili dva korpusa koja su držala položaje nasuprot ruske 1. armije kako bi napali rusku 2. armiju. U Bitci kod Tannenberga (23. – 30. kolovoza 1914.) jedinice 8. armije su najprije okružile, te nakon toga gotovo u potpunosti uništile rusku 2. armiju kojoj su nanijeti gubici od 78.000 mrtvih i ranjenih, te 92.000 zarobljenih vojnika.
Nakon velike pobjede kod Tannenberga, 8. armija je svoju pažnju usmjerila prema ruskoj 1. armiji, koja je svojoj neaktivnošću u velikoj mjeri pridonijela porazu 2. armije. U Prvoj bitci na Mazurskim jezerima (9. – 14. rujna 1914.) 8. armija je porazila i rusku 1. armiju, prisilila je na povlačenje, te je u potpunosti izbacila sa njemačkog teritorija.
Na zapovjedništvu 8. armije Paula von Hindenburga, koji je postao zapovjednikom novoformirane 9. armije, zamijenio je 18. rujna 1914. general topništva Richard von Schubert. Schubert je međutim, 8. armijom zapovijedao svega dva tjedna jer ga je 8. listopada 1914. na mjestu zapovjednika 8. armije zamijenio dotadašnji zapovjednik I. korpusa general pješaštva Hermann von Francois. Niti Francois nije dugo zapovijedao 8. armijom. Nakon mjesec dana 7. studenog 1914. na tom mjestu zamijenio ga je general pješaštva Otto von Below, dotadašnji zapovjednik I. pričuvnog korpusa.
U svibnju 1915. od većine jedinica 8. armije formirana je Armija Njemen, te je njezinim zapovjednikom postao dotadašnji zapovjednik 8. armije Otto von Below. Belowa je pak je mjestu zapovjednika 8. armije zamijenio general topništva Friedrich von Scholtz koji je istodobno zapovijedao i XX. korpusom. Napredovanje njemačkih snaga u ofenzivi Gorlice-Tarnow (1. svibanj – 18. rujan 1915.) zahtijevalo je promjene u njemačkom vojnom rasporedu tako da je 8. armija rasformirana 29. rujna 1915. godine.
Ponovno formiranje
Osma armija ponovno je formirana 30. siječnja 1916. preimenovanjem dotadašnje Armije Njemen. Zapovjednikom 8. armije ponovno je postao zapovjednik Armije Njemen general pješaštva Otto von Below, dok je načelnikom stožera armije postao general bojnik Alfred von Böckmann. Below je 8. armijom zapovijedao do 5. listopada 1916. kada ga je na mjestu zapovjednika zamijenio general pješaštva Max von Fabeck. Fabeck se međutim nakon preuzimanja zapovjedništva armije razbolio tako da ga je na mjestu zapovjednika 22. listopada 1916. zamijenio general pješaštva Bruno von Mudra koji je 8. armijom zapovijedao do 2. siječnja 1917. kada je zapovjedništvo 8. armije ponovno preuzeo Friedrich von Scholtz. Scholtz je 8. armijom zapovijedao do 22. travnja 1917. kada ga je na mjestu zapovjednika zamijenio general pješaštva Oskar von Hutier.
Pod Hutierovim zapovjedništvom 8. armija 1. rujna 1917. napada rusku 12. armiju, istu prisiljava na povlačenje, te 3. rujna 1917. zauzima Rigu. Za navedeni uspjeh Hutier je i odlikovan ordenom Pour le Mérite. U prosincu 1917. Hutiera koji je na Zapadnom bojištu preuzeo zapovjedništvo nad novoformiranom 18. armijom, na mjestu zapovjednika zamjenjuje general pješaštva Günther von Kirchbach. On 8. armijom zapovijeda do 31. srpnja 1918. kada ga na tom mjestu zamjenjuje general pješaštva Hugo von Kathen koji armijom zapovijeda sve do kraja rata. Nakon završetka rata jedinice 8. armije su se povlačile prema Königsbergu gdje je 12. siječnja 1919. armija i rasformirana.
.svg)
