1860.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s 1860)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

 | 18. stoljeće | 19. stoljeće | 20. stoljeće |
 | 1830-ih | 1840-ih | 1850-ih | 1860-ih | 1870-ih | 1880-ih | 1890-ih |
◄◄ |  | 1857. | 1858. | 1859. | 1860. | 1861. | 1862. | 1863. |  | ►►


Arheologija • Arhitektura • Astronomija • Biologija • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Novinstvo • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Šport • Znanost • Željeznički promet

Događaji

  • U Međimurju sagrađena prva željeznička pruga na hrvatskom prostoru.
  • Biskup Strossmayer traži vraćanje hrvatskog jezika u sve škole i urede te sjedinjenje Dalmacije s užom Hrvatskom
  • 19. lipnja — Banom imenovan Josip Šokčević. Među zadaće koje je dobio bilo je uvođenje ustavnog stanja u Kraljevine.[1]
  • 26. studenoga — Ban Josip Šokčević na temelju vladareva naloga, a radi uvođenja ustavnog stanja u Kraljevine, sazvao Bansku konferenciju sa zadaćom izrade prijedloga izbornog reda te prijedloga propisa o uređenju županija.[2]
  • Ban Josip Šokčević uvodi u urede hrvatski jezik
  • 1. listopada — Car Franjo Josip I. donio Listopadsku diplomu, kojom je prihvatio stav pojačanog Carevinskog vijeća o potrebi reorganizacije Monarhije na federalnom načelu. Tim je bilo predviđeno sazivanje Carevinskog vijeća za čitavu Monarhiju te sazivanje zemaljskih sabora za pojedine kraljevine i zemlje u sklopu Habsburške Monarhije, uz ravnomjernu podjelu nadležnosti.[3] Listopadskom diplomom proglašen je kraj Bachovog apsolutizma.
  • 26. studenoga — Ban Josip Šokčević na temelju vladareva naloga, a radi uvođenja ustavnog stanja u Kraljevine, sazvao Bansku konferenciju sa zadaćom izrade prijedloga izbornog reda te prijedloga propisa o uređenju županija.[4]
  • 5. prosinca — Na prijedlog Banske konferencije, vladar Franjo Josip I. ručnim pismom uveo hrvatski jezik kao službeni i u Namjesništvo i u Banski stol.[5]
  • Zaključak Banske konferencije u Zagrebu 1860./1861. traži od cara uvođenje hrvatskoga jezika u sve javne poslove, osnutak hrvatsko-slavonske dvorske kancelarije, imenovanje velikih župana te sjedinjenje Vojne krajine, Dalmacije, Kvarnerskih otoka i i istarskih kotara (Volosko, Labin i Novigrad) Hrvatskoj.
  • U Križevcima je osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno-šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi.

Rođenja

Smrti

Vanjske poveznice

Datoteka:Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1860.
  1. Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 344.
  2. Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 344.
  3. Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 343.
  4. Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 344.
  5. Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 345.