Željko Karaula (povjesničar)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Željko Karaula.
Željko Karaula
Datoteka:Promocija karaula.jpg
Fotografija Karaule sa predstavljanja knjige Povijest Grubišnog Polja 2019. godine.
Rođenje 26. lipnja 1973.
Bjelovar
Polje Povijest
Institucija Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru
Alma mater FFZG, Hrvatski studiji
Akademski mentor Ivica Miškulin

Željko Karaula (Bjelovar, 26. lipnja 1973.) hrvatski je povjesničar i autor. Istražuje noviju hrvatsku i jugoslavensku povijest, a osobito se detaljno bavi rasvjetljavanjem brojnih pitanja vezanih uz povijest rodnoga grada i okolnih krajeva.[1] Istaknuti je aktivist u njegovanju hrvatsko-crnogorskih znanstveno-kulturnih vrijednosti. Autor je monografije Mačekova vojska i drugih znanstvenih knjiga. Završio studij povijesti i filozofije te doktorirao povijesne znanosti. Glavni je urednik je časopisa Matice hrvatske Zbornik Janković i član užeg uredništva časopisa Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru.

Životopis

Odrastanje i školovanje

Željko Karaula rođen je 1973. godine u Bjelovaru. Sin je Željka Karaule, poznatog hrvatskog građevinskog inženjera (hidrotehnički smjer)[2] čije je majka učiteljica Olga Karaula (rođ. Horvat) zajedno sa Josipom Brozom Titom u Velikom Trojstvu kraj Bjelovara (Tito je boravio i radio ovdje kao strojar od 1921. do 1925. godine) osnovala Diletantsko društvo te bila nazočna njegovom uhićenju te nezgodi s okom u Polakovom mlinu, od kada Josip Broz nosi naočale [3] i majke Tanje Karaule (rođ. Kranjčević), profesorice hrvatskog jezika i književnosti, koja je u drugoj polovici 1960-ih godina bila dijelom bjelovarskog književnog kruga oko hrvatskog pjesnika Željka Sabola.[4] S očeve strane obitelj je porijeklom iz okolice Livna (Bosna i Hercegovina), a s majčine iz bilogorskog kraja (Garešnica).

U Bjelovaru završava Ekonomsku i birotehničku školu. Nakon godine dana na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, upisuje i završava Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje stječe naslov profesora povijesti i filozofije. Nakon diplome radi jedno vrijeme kao profesor povijesti u OŠ „Veliko Trojstvo“ kraj Bjelovara.[5]. Još kao srednjoškolac, a posebno u studentsko vrijeme intenzivno se bavio šahom, sudjelovao na turnirima i natjecanjima kao član ŠK Bjelovar (prije 1991. ŠK "Petar Drapšin").[6] Na početku svoje spisateljske djelatnosti 1997. godine izašla mu je zbirka pjesama Vodena krila. [7] Godine 2006. postaje direktor poduzeća za marketing, usluge i ugostiteljstvo ALCA d.o.o. Bjelovar.

Poslijediplomski studij povijesti upisuje 2008. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu da bi doktorsku disertaciju Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji pod mentorstvom Ivice Miškulina obranio 2015. godine.[5]

Znanstveno-istraživački rad

Godine 2016. stječe znanstveno zvanje znanstvenog suradnika,[8] a dvije godine kasnije dobiva nagradu za znanost "Pečat Grada Bjelovara."[9] Iste godine (2018.) od Crnogorskog fakulteta za književnost i jezik na Cetinju dobiva nagradu za znanstveni doprinos njegovanju hrvatsko-crnogorskih znanstvenih veza. Godine 2021. njegova knjiga Političke prilike i Domovinski rat u Daruvaru 1990-1995. koju je izdao daruvarski ogranak MH dobila je Srebrnu povelju Matice hrvatske.[10] Aktivan je suradnik Zavoda HAZU Bjelovar gdje je nositelj projekta Zavoda „Povijest gradova Bjelovarsko-bilogorske županije“. Znanstveno se usavršavao u Institutu za istoriju (Sarajevo) i Institutu „Ivo Pilar“ u Zagrebu. Kao doktorand Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dobitnik je stipendije vlade Crne Gore za znanstvena istraživanja 2011. godine. Znanstveno je istraživao na projektima Zavoda HAZU Bjelovar i Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti (DANU) te Zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj u arhivima Beča, Budimpešte, Maribora, Beograda, Podgorice, Cetinja, Praga i dr. Suradnik je i DANU iz Podgorice. Glavni je urednik časopisa ogranka Matice hrvatske iz Daruvara Zbornik Janković od 2016. godine [11], potpredsjednik toga ogranka [12] i član uredništva Radovi Zavoda HAZU Bjelovar.[13]
Član je Družbe Braća hrvatskog zmaja (zmajski stol Bjelovar).[14] Također je član Društva za hrvatsku povjesnicu i ICARUS Hrvatska te Društva hrvatskih književnika (podravsko-prigorski ogranak).[15]

Posjeduje knjižnicu koja sadrži oko 10.000 knjiga i periodike povijesnog sadržaja. Sudionik je brojnih međunarodnih (Poznan, Budimpešta, Budva, Pariz, Sarajevo, Pečuh, Beč itd.) i domaćih znanstvenih skupova. Objavio je 10 znanstvenih monografija i 10 uredničkih knjiga te održao niz pozvanih javnih predavanja. Bibliografija mu obuhvaća preko 300 znanstvenih članaka i prikaza.[16][17]

Kontroverze

Njegova knjiga Mačekova vojska - hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji (2015.) izazvala je određena sporenja u hrvatskim povjesničarskim krugovima jer je dovela u pitanje do tada proklamiranu pacifističku politiku HSS-a te iznijela na vidjelo i militarističku dimenziju hrvatskog seljačkog pokreta. Neki su naglasili da je Zaštita imala značajniju ulogu u pomoći ustaškom pokretu da preuzme vlast nakon jugoslavenskog sloma u travnju 1941. u čemu se željelo pokazati da je infiltracija ustaških elemenata u njene redove prije rata bila značajnija.[18].

Početkom 2020. izbio je medijski spor između Željka Karaule i Katoličke crkve u Hrvatskoj jer je Karaula priredio prijepis dnevničkih zapisa nadbiskupa Alojzija Stepinca 1934.-1945. koje je napravila UDBA 50-ih godina 20 stoljeća, a koji su se čuvali u Hrvatskom državnom arhivu i postali dostupni javnosti krajem 2017. godine. Knjigu je izdala nakladnička kuća "Despot infinitus" iz Zagreba.[19] Katolička crkva je smatrala da je Dnevnik Alojzija Stepinca vlasništvo Zagrebačke nadbiskupije na što su Karaula i nakladnik naglasili da oni objavljuju arhivsku građu iz "Dosjea Stepinac" koja se čuva u HDA. To je javno dostupna građa za istraživanje i za objavu toga materijala nije potrebno tražiti nikakvo dopuštenje Zagrebačke nadbiskupije.[20]

Djela

Izbor iz bibliografije

Znanstvene monografije

  • HANAO - Hrvatska nacionalna omladina, Naklada Breza: Zagreb, 2011. ISBN 978-953-7036-62-1[21]
  • Moderna povijest Bjelovara 1871-2010. Od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara, ALCA d.o.o.- Naklada Breza: Bjelovar, 2012.ISBN 978-953-7928-00-1[22]
  • Hrvoje, Petrić, Željko, Holjevac, Željko, Karaula, Povijest grada Bjelovara, HAZU Bjelovar-HAZU Zagreb: Zagreb-Bjelovar, 2013. (autorovo 247.- 463.) ISBN 978-953-154-183-1[23]
  • Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji, Despot infinitus d.o.o.: Zagreb, 2015. ISBN 978-953-7892-42-5[24]
  • Rudolf Bićanić – intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist, HAZU - Zavod HAZU Bjelovar: Zagreb-Bjelovar, 2018. ISBN 978-953-347-212-6[25]
  • Povijest Grubišnog Polja, HAZU Bjelovar – HAZU Zagreb: Zagreb-Bjelovar, 2019. ISBN 978-953-347-267-6[26]
  • Političke prilike i Domovinski rat u Daruvaru (1990.-1995.), Ogranak MH Daruvar: Daruvar, 2020. ISBN 978-953-97096-6-0 [27]
  • Ratni put 105. bjelovarske brigade HV, Udruga 105. brigade Hrvatske vojske, Bjelovar, 2020. ISBN 978-953-59195-2-0[28]
  • Sekula Drljević: 1884.-1945.: otac nacije ili kvisling, Vijesti, Podgorica-Zagreb, 2021. (u pripremi za tisak)
  • Daruvar u srednjem vijeku, Družba "Braće Hrvatskog Zmaja", Zagreb, 2021. ISBN 978-953-6928-39-2

Uredničke knjige

  • „Oko mene”. Milan Rojc i Bjelovar (1879-1906), (priredio i napisao predgovor Željko Karaula), I-III., Medicinski fakultet u Zagrebu - Naklada Horvat: Zagreb-Bjelovar, 2011-2013. ISBN 978-953-97958-3-0[29]
  • Budislav Budisavljević-Prijedorski, Memoari - Pomenci iz moga života (urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Tiskara Horvat: Bjelovar, 2012.ISBN 978-953-97958-9-2
  • Hinko Krizman, Dnevnik (1937.-1941.) Život u politici (urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Gradski muzej Varaždin-Tiskara Horvat: Varaždin-Bjelovar, 2014. ISBN 978-953-7928-01-8
  • Pavelićev diplomat na jugoistoku Europe, Tiskara Horvat, Bjelovar, 2017., (priređivač i pisac predgovora Željko Karaula) ISBN 978-953-7928-08-7 [30]
  • Manfred Paštrović, Generacija dvaju ratova, (urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Tiskara Horvat: Bjelovar, 2018. ISBN 978-953-7928-02-5
  • Dnevnik Milana Grlovića, svezak I-II., HAZU – Zavod HAZU Križevci; Zagreb-Križevci, 2018-2020. ISBN 978-953-347-213-3[31]
  • Dnevnički zapisi Alojzija Stepinca 1934.-1945. u arhivu UDBA-e, Despot infinitus d.o.o.:Zagreb, 2020. ISBN 978-953-8218-66-8[32]

Građa

  • Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941. u povijesnim izvorima - Dokumenti, Viatoni d.o.o.: Bjelovar, 2012. ISBN 978-953-56567-2-2

Katalog izložbe

  • Veliki župani bjelovarski (1872-1925./1941-1945.), HAZU Zagreb, HAZU Bjelovar, Državni arhiv Bjelovar, Gradski muzej Bjelovar: Bjelovar, 2011. ISBN 978-953-154-970-7[33]

Leksikon

  • Željko, Kaurić, Vijoleta Herman, Filipović, Ivan, Karaula, Željko, Bulić, Ivan, Dobrovšak, Ljiljana, Šokčević, Dinko, Brlić, Ivan, Kardum, Livia, Tatić, Danijel, Leksikon Veliki rat - (hrvatski pogled), Prvi svjetski rat/Dvostrani leksikon /Hrvatski i srpski pogled, ur. Pavičić, Josip, Jovanović, Nebojša, Holjevac, Željko, Naklada Pavićić d.o.o., (Biblioteka XX stoljeće), Zagreb, 2016. (autor napravio 33 leksikonske jedinice). ISBN 978-953-7949-03-7 [34]

Izvori

  1. ↑ Karaula, Željko (2015). Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji. Despot infinitus d.o.o.: Zagreb, 521-523.
  2. ↑ http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-58-2006-06-13.pdf/ Za postignute rezultate i zasluge u razvoju vodnoga gospodarstva u SFRJ odlikovan 1987. Ordenom rada sa srebrnim vijencem, a 1996. ga je predsjednik Republike Hrvatske odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za njegove zasluge oko rješavanja vodoopskrbe grada Zadra u vrijeme srpske okupacije i razvoja vodnog gospodarstva u Hrvatskoj. Krajem 1980-ih godina bio je na mjestu saveznog sekretara za vodoprivredu u Beogradu. Branko Vujasinović, Istaknute osobe u hrvatskom vodnom gospodarstvu kroz povijest, Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje, Zagreb, 2007., 33.
  3. ↑ Vladimir, Dedijer, Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita, sv. 2., Liburnija, Rijeka, 1981., 344.-350.
  4. ↑ Arhiv obitelji Karaula (korespondencija 1965.-1968.)
  5. ↑ 5,0 5,1 https://zavodbjelovar.com/suradnici/
  6. ↑ Stjepan Šarkanj, 80 godina šaha u Bjelovaru: 1921. - 2001., Tiskara Horvat, Bjelovar, 2002.
  7. ↑ Detaljnije u: Ilija Pejić. Mirisi iscrpljena vala - književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću - Prilog nacionalnoj povijesti književnosti i kulture, Alfa, Zagreb, 2017., 667-670.
  8. ↑ http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=20830/
  9. ↑ https://bjelovar.live/bjelovar-slavi-svoj-dan-na-svecanoj-sjednici-dodijeljena-javna-priznanja/
  10. ↑ https://www.radio-daruvar.hr/srebrna-povelja-za-izdavastvo-daruvarskoj-matici-i-novom-broju-vrela/
  11. ↑ https://hrcak.srce.hr/jankovic/
  12. ↑ http://www.matica.hr/ogranci/DARUVAR/
  13. ↑ Karaula, Željko (2015). Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji. Despot infinitus d.o.o.: Zagreb.
  14. ↑ http://dbhz.hr/#
  15. ↑ Društvo hrvatskih kniževnika, Podravsko-prigorski ogranak, Željko Karaula, pristupljeno 13. travnja 2021.
  16. ↑ https://www.bib.irb.hr/pretraga/?operators=and%7Ckaraula%2C+%C5%BEeljko%7Ctext%7Cauthor
  17. ↑ https://hrstud.academia.edu/ŽeljkoKaraula
  18. ↑ https://www.vecernji.hr/premium/ustase-su-rasformirali-macekove-paravojne-formacije-bez-kojih-bi-tesko-proglasili-ndh-1051736
  19. ↑ https://fenix-magazin.de/dnevnicki-zapisi-alojzija-stepinca-1934-1945-iz-arhiva-udba-e-silovita-borba-za-dusu-hrvatskoga-naroda/
  20. ↑ https://www.vecernji.hr/premium/zagrebacka-nadbiskupija-protiv-objave-na-pomolu-sudski-spor-zbog-stepinceva-dnevnika-1374954/
  21. ↑ https://www.academia.edu/5470231/HANAO_-_Hrvatska_nacionalna_omladina._Teroristi%C4%8Dka_organizacija_mladih_u_Kraljevini_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_1921.-1925._._Zagreb_Naklada_Breza_2011
  22. ↑ //http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlx=89510&sqlid=31&B=31&H=
  23. ↑ //http://podravina.org/datoteke/Podravina23-193-212.pdf
  24. ↑ //https://hrcak.srce.hr/195416
  25. ↑ Karaula, Željko (2018). Rudolf Bićanić: intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist – Prilozi za biografiju.
  26. ↑ http://historiografija.hr/?p=17043
  27. ↑ //https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=352651
  28. ↑ http://superportal.hr/index.php/2020/06/23/suradnja-zupanije-i-udruga-105-brigade-na-izdavanju-monografije-ratni-put-105-brigade-hrvatske-vojske-u-domovinskom-ratu-1991-1995
  29. ↑ Milan Rojc i njegovi memoari. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=303785/
  30. ↑ Udbin dosje kao povijesni izvor https://hrcak.srce.hr/226073/
  31. ↑ Milan Grlović - relevantnost kroz citate i nasljeđe. https://www.krizevci.info/2020/06/09/milan-grlovic-relevantnost-kroz-citate-i-nasljede/
  32. ↑ Borba za dušu hrvatskog naroda. https://croativ.net/dnevnicki-zapisi-alojzija-stepinca-1934-1945-iz-arhiva-udba-e-silovita-borba-za-dusu-hrvatskoga-naroda-8989/
  33. ↑ Veliki župani bjelovarski 1872-1945. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=195787/
  34. ↑ Dvostrani leksikon. https://www.vecernji.hr/kultura/budak-i-stepinac-u-srpskoj-i-hrvatskoj-verziji-povijesti-1116515/

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta
  • Suradnici, Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Željko_Karaula_(povjesničar)&oldid=378340"