Škorpioni su bili posebna srpska vojna postrojba, koja se novačila uglavnom od Srba iz Hrvatske. Osnovana za vrijeme agresije na Hrvatsku 1991. godine. Za to je vrijeme počinila mnoge ratne zločine, a 2005. godine osudio ju je Haaški tribunal. Postrojba je bila pod zapovjedništvom Slobodana Medića (zv. Boca).
Djelovanje
Škorpione je za vrijeme agresije na Hrvatsku osnovala Državna bezbednost Srbije za vrijeme dok joj je načelnik bio Jovica Stanišić.[1] Pogrješno je mišljenje da su Škorpioni paravojna postrojba, jer ju je osnovala državna institucija uz privolu državnog vrha.[1] Osnovana je samo za ubijanje, a za to su njezini pripadnici dobivali plaću od 1500 do 2000 maraka mjesečno.[1] Franko Simatović iz Državne bezbednosti bio je izravno zadužen za te specijalne jedinice, te je vodio njihovo angažiranje u pojedinim akcijama u Hrvatskoj i BiH.[1]
Pripadnici Škorpiona obučavani su u vojnim objektima u Srbiji, i to na Tari, u Bubanj Potoku, u Kuli i na Goču, a zatim su upućivani u Hrvatsku i BiH.[1]
Djelovali su na osiguranju naftnih polja u Đeletovcima.[2] Svjetsku pozornost dobili su nakon otkrića snimke likvidacija šestorice zarobljenih Srebreničana kod Trnova. Suđenje za zločin kod Trnova bilo je prvo suđenje vezano za Srebrenicu u Srbiji. Četiri godine poslije masakra u Trnovu, Škorpioni su djelovali na Kosovu. Počinili su zločin u Podujevu u ožujku 1999. godine kad su likvidirali 14 albanskih žena i djece. Za taj zločin četvorica Škorpiona osuđeni su lipnja 2009. godine u Beogradu na ukupno 75 godina zatvora.[2]
Optužba
Na osnovu videosnimke objavljene 2005. godine koju je snimio pripadnik Škorpiona, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju podnio je tužbu za ratne zločine. Na snimci je prikazano strijeljanje srebreničkih civila kod Trnova oko 16. srpnja 1995. godine, u Bosni i Hercegovini, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Pomoć u otkrivanju ovog zločina, potpomogla je navodno srpska aktivistica za ljudska prava Nataša Kandić. Video je postao glavni dokaz u procesu Bosne i Hercegovine, kojim se dokazuje sudjelovanje međunarodnih (srbijanskih) paravojnih formacija u sukobu u Bosni i Hercegovini, te o ratu u Bosni i Hercegovini kao međudržavnom sukobu. Istragom je dokazana umiješanost vojnih struktura Republike Srbije i Crne Gore u ratu u Bosni i Hercegovini. Pri tome je dodato, premda za optužnicu irelevantna činjenica, da su srbijanske vlasti mogle spriječiti genocid u Srebrenici.[3] Škorpioni su sudjelovali i u ratnim zbivanjima na Kosovu 1999. godine[4]
Bošnjački izvori tvrde da postoje dokazi da su 'Škorpioni' bili dio MUP-a Srbije, komentirajući to što su "oslobođeni 'Škorpioni' koji su simbol miješanja Srbije u agresiju na BiH", "(...) jer je potvrđeno da su bivši šefovi Državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović osnovali tu istu jedinicu".[5] Stanišića i Simatovića Haaški je tribunal svibnja 2013. godine oslobodio između ostalog, odgovornosti za djelovanje jedinica koje su sijale smrt po Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.[5] Haško tužiteljstvo najavilo je žalbu protiv te prvostupanjske presude.[6]
Povezani članci
- Arkan
- Jovica Stanišić - zapovjednik svih srpskih paravojnih postrojba
- Knindže
- Beli orlovi
- Šakali
- Šešeljevi dobrovoljci
- Dušan Silni, Srpski sokolovi
- Srpska garda
- Srpska dobrovoljačka garda
- Šiltovi
- Leva supoderica
Vanjske poveznice
- Sabina Čabaravdić, Srbijanske paravojne formacije u posljednjim ratovima, slobodnaevropa.org, 11. travnja 2010. (srp.)
- (nz), Verhaftungen nach Video über Srebrenica-Massaker netzeitung.de, 3. lipnja 2005. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 29. rujna 2007.) (njem.)
- Škorpioni, helsinki.org.rs, (srp.)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Zvonimir Despot, Jeste li znali? Zločini - Srpske postrojbe, kao što su "Škorpioni", osnivala je Državna bezbednost, Večernji list, 20. lipnja 2005., SOA, 5. lipnja 2008. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 6. ožujka 2014.)
- ↑ 2,0 2,1 Iva Martinović, Miloš Teodorović, Paravojne formacije - Škorpioni, slobodnaevropa.org, 11. travnja 2010. (srp.)
- ↑ Thomas Roser, Freispruch zweiter Klasse für Belgrad, tagesspiegel.de, 27. veljače 2007. (njem.)
- ↑ Dejan Anastasijević, Stazama Škorpiona, članak na web portalu Vreme], Vreme, br. 753, 9. lipnja 2005. (srp.)
- ↑ 5,0 5,1 Zašto je Haag amnestirao "Škorpione" i njihove strašne zločine u Srebrenici?, Agencija Anadolija, index.hr, 30. svibnja 2013.
- ↑ mf/VLM, "Brammertz podnio najavu žalbe na presude Stanišiću i Simatoviću", vecernji.hr, 28. lipnja 2013.