Đurđevačka pukovnija
Đurđevačka pukovnija (Đurđevačka regimenta) je bila vojna postrojba i vojno-teritorijalna jedinica u Varaždinskom generalatu.
U izvorima ju se poslije nalazi i pod imenom Varaždinsko-đurđevačka pukovnija (regimenta).[1]
Općenito
Potpisivanjem Karlovačkog mira 1699. Podravina prestaje biti pograničnom regijom, ali zadržava zasebni regionalni identitet u odnosu na susjedna područja. Sredinom 18. stoljeća Koprivnica prestaje biti dijelom Slavonske vojne krajine (Varaždinskog generalata), a na preostalom vojnokrajiškom teritoriju se 1745. utemeljuje Đurđevačka pukovnija. Prvo je sjedište bio Đurđevac, a poslije Bjelovar. Sami grad Bjelovar je građen kao poligon i upravno sjedište Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije.
U sastavnom dijelu bile su Sokolovačka kumpanija odnosno satnija, Severinska kapetanija[2], Peteranečka satnija,
U Bjelovaru je bila kuća prvog majora i kuća pobočnika na glavnom bjelovarskom trgu, te zgrada zatvora Varaždinsko – đurđevačke pukovnije, koje je projektirao Franjo Klein.[3] (vidi Bivši vojni objekti u Bjelovaru).
Časnikom pukovnije uz ostale bili su Ivan Kovačević,[4] Josip Miljanović[5], zatim Joseph von Czapp (otac vojskovođe Karla), [6] Ivan Vilim Burić[7] i drugi.
Sve do razvojačenja Đurđevačke pukovnije 1871. zadržao se je dvojni kulturni, gospodarski i društveni razvoj dviju Podravina – vojnokrajiške i civilne. Varaždinski generalat i Đurđevačka pukovnija ukinuti su zajedno s pripadajućim satnijama 1871. godine i pripojeni civilnom dijelu Hrvatske pod vlašću hrvatskog bana i sabora. Na području Đurđevačke i Križevačke pukovnije stvorena je potom Bjelovarska županija.
Izvori
- ↑ Damjanović, Dragan. Djelovanje arhitekta Franje Kleina u Varaždinsko-đurđevačkoj pukovniji (1851.-1859.), "Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam", 17 (2009) , 1 (37); 64-77
- ↑ • Nepoznat parametar:
editor-last
• Nepoznat parametar:editor-first
• Parametarpagenije dopušten u klasiweb
• Parametarpagesnije dopušten u klasiweb - ↑ https://www.bib.irb.hr/420302 Preuzeto 28. siječnja 2023.
- ↑ Hrvatski leksikon, str. 632-633, Naklada leksikon d.o.o., Zagreb, 1996.
- ↑ Hrvoje Petrić, Utjecaj rijeke na pogranična naselja. Primjer rijeke Drave u 18. i 19. stoljeću, Ekonomska i ekohistorija, Vol.1 No.1, srpanj 2005., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 11. listopada 2005.
- ↑ HR-DABJ-296 Matična knjiga rođenih župe Bjelovar za 1864. godinu
- ↑ Vladimir Brnardić. Ivan Vilim Burić (1792.-1858.). Hrvatski vojnik, preuzeto 2013-12-18