Varaždinski generalat je obrambeni sustav utvrda koji se razvio iz starijeg sustava koji se naziva Vindiška ili Slavonska vojna krajina. Kasnije je, u 17. stoljeću, prozvan Varaždinski generalat (po utvrdi Varaždin koje je od 1595. godine bila sjedište generala, do 1595. i od 1731. do 1765. sjedište generala je utvrda Koprivnica). Ovo je vojnokrajiško područje regulirano 1578. godine nakon sabora u Brucku na Muri.
U početku se Varaždinski generalat sastojao od tri kapetanije sa središtima: Koprivnica, Križevci i Ivanić (Ivanić Grad), a krajem 16. stoljeća je osnovana i kapetanija Đurđevac. Teritorij Varaždinskog generalata nije označavao kompaktni teritorij, a njegova teritorijalizacija je započela doseljavanjem vlaškog stanovništva i nakon donošenja "Statuta Valachorum" (izdao ih je Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva 1630. godine).
Od 1765. odnosno 1767. Križevci i Koprivnica prestaju biti dijelovi Varaždinskog generalata.
Od 1765. do 1787. sjedište generalata je Bjelovar, a nakon 1787. u Zagrebu.
U prvoj polovici 18. stoljeća formirane su dvije pukovnije: Đurđevačka pukovnija (prvo sjedište Đurđevac, kasnije Bjelovar) i Križevačka pukovnija.
Varaždinski generalat ili Varaždinska Vojna krajina je prestala postojati 1871. godine, a na njenom tlu je osnovana Bjelovarska županija.
Popis zapovjednika Varaždinskog generalata - Slavonske krajine (do 1737.)
- Ivan Lenković (1556.-1567.), vrhovni kapetan Hrvatske i Slavonske krajine
- Luka Sekelj (1567.-1568.), vrhovni kapetan Hrvatske i Slavonske krajine
- Vid Halek (1569.-1589.)
- Ivan Globyczer (1589.)
- Stjepan Grasswein (1589.-1594.)
- Alban Grasswein (1594.)
- Žigmund Herberstein (1594.-1603.)
- Žigmund Fridrich Trautmansdorf (1603.-1631.)
- Juraj Ludovik Schwarzenberg (1631.-1646.)
- Franjo Krsto Khevenhiler (1646.-1650.)
- Vilim Galler (1650.)
- Walter Leslie (1651.-1667.)
- Honorij Trautmansdorf (1667.-1669.)
- Ludovik Vilim Badenski (1669.-1671.)
- Ludovik Radwig de Souches (1671.-1681.)
- Oton Heinrich de Grana (1681.-1683., umro 1685.)
- Eneja Caprara (1683.-1701.)
- Max Ludovik Breyner (1701.-1708.)
- Hanibal Herberstein (1718.)
- Karlo Königsegg (1728.-1737.)