Zagrebačka županija
| |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Karta | |||||
| Opći podaci | |||||
| Država | Datoteka:Flag of Croatia.svg Hrvatska | ||||
| Sjedište županije | Grad Zagreb | ||||
| Površina | 3.060 km2 | ||||
| Broj stanovnika (2011.) | 317.606 stanovnika[1] | ||||
| Gustoća stanovništva | 103,79 stan./km2 | ||||
| Broj gradova | 9 | ||||
| Broj općina | 25 | ||||
| Broj naselja | 694 | ||||
| ISO 3166-2:HR | HR-01 | ||||
| Pozivni broj | +385 (0)1 | ||||
| Župan | Stjepan Kožić (SKNL)[2] | ||||
| Službene stranice | https://www.zagrebacka-zupanija.hr | ||||
| Datoteka:Nuvola Croatian flag.svg Portal Hrvatske | |||||
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Zemljopis
Županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Zemljopisno je dosta raznolika cjelina uz Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku. Površina županije iznosi 3078 km².
Reljef i tla
Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.
Tla su srednje kakvoće. Uz rijeke i u vlažnijim nizinama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.
Vode
Sava je najveća rijeka, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u županiji Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr. U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka pokraj Velike Gorice i Zaprešića.
Klima
Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih razdoblja, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku.
Šume
Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizinama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično s jelom.
Stanovništvo
Županija u cjelini ima porast broja stanovnika, s 283.298 st. u 1991., na 309.396 st. u 2001. (159.615 žena i 150.081 muškarac), što je 7% ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Osim Zagreba najveći grad u županiji je Velika Gorica, a najmanji Ivanić Grad. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine.
Najveća su naselja i broj stanovnika:
- Velika Gorica - 63.517
- Samobor - 37.633
- Zaprešić - 25.223
- Sveta Nedelja - 18.059
- Dugo Selo - 17.466
- Jastrebarsko - 16.689
- Sveti Ivan Zelina - 15.959
- Vrbovec - 14.797
- Ivanić Grad - 14.548
Etnički sastav (2001.): Hrvati 96.2%, Srbi 0.9%, Bošnjaci 0.3% i drugi.
U devet gradskih naselja živi 96.928 stanovnika ili 31.3% stanovništva županije.
Administrativna podjela
Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina
|
Dugo Selo Ivanić-Grad Jastrebarsko Samobor Sveta Nedelja Sveti Ivan Zelina Velika Gorica Vrbovec Zaprešić Bedenica Bistra Brckovljani Brdovec Dubrava Dubravica Farkaševac Gradec Jakovlje Klinča Sela Kloštar Ivanić Krašić Kravarsko Križ Luka Marija Gorica Orle Pisarovina Pokupsko Preseka Pušća Rakovec Rugvica Stupnik Žumberak Razmještaj gradskih (Pogreška pri izradbi sličice: ) i općinskih središta (Datoteka:Blue pog.svg) na zemljovidu Zagrebačke županije | |
| Gradovi | Općine |
|---|---|
Ustrojstvo
Na čelu Županije je župan Stjepan Kožić (HSS). Predstavnička vlast je županijska skupština, a predsjednik je Damir Mikuljan (HDZ).
Povijest
Zagrebačka županija odnosno Comitatus Zagrabiensis je po prvi puta ustrojen u 18. stoljeću. Službeno od 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Marija Terezija podarila grb i pečatnjak. Taj se datum danas slavi kao Dan Zagrebačke županije. U današnjim granicama Zagrebačka županija postoji od 1. siječnja 1997.
Gospodarstvo
Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i promet. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima diljem županije nalaze se brojna manja industrijska poduzeća.
Promet
Kroz Zagrebačku županiju prolazi nekoliko državnih autocesta koje svoje polazište/dolazište imaju u Zagrebu: Autocesta A1 (prema Splitu), Autocesta A2 (prema Krapini), Autocesta A3 (prema Vinkovcima) i Autocesta A4 (prema Varaždinu).
Nekoliko želježničkih pravaca također prolazi kroz županiju i to oni iz Zagreba prema Karlovcu i Rijeci, prema Slavonskom Brodu i Tovarniku, zatim prema Sisku, prema Koprivnici i prema Varaždinu.
Na teritoriju Zagrebačke županije nalazi se najveća i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj, Zračna luka „Franjo Tuđman”.
Znamenitosti
Prirodne znamenitosti
Parkovi prirode Medvednica (rubni dijelovi i skijaške staze) i Žumberak – Samoborsko gorje (središnji i sjeveroistočni dio), specijalni rezervati Crna mlaka i Japetić, posebni botanički rezervat Cret Dubravica (stanište rosike - biljke mesožderke), orintološki rezervat Sava (Zaprešić-Samobor).
Kulturno - povijesne znamenitosti
Gradska jezgra Samobora, ostaci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevnog graditeljstva (npr. crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića, barokizirana gotička crkva Sv. Martina u Dugom Selu iz 16. stoljeća, a datira još od 1209. godine, dvorac Draškovića u Božjakovini, mauzolej obitelji De Piennes u Vrbovcu, Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu i dvorac "Patačić"....
vidi: Hrvatska
Također pogledajte
Izvor
- ↑ Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
- ↑ [https://www.zagrebacka-zupanija.hr/ustrojstvo/zupan/zupan/ Župan Mr. sc. Stjepan Kožić župan Zagrebačke županije], zagrebacka-zupanija.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2020.
Vanjske poveznice
- Stranice Zagrebačke županije
- Turistička zajednica Zagrebačke županije
- Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije
| Datoteka:Flag of Croatia.svg | Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |
