Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Stobreč
Stobreč na karti Hrvatska
Stobreč
Stobreč
Stobreč na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad Split
Najbliži (veći) grad Split
Zemljopisne koordinate 43°30′11″N 16°31′19″E / 43.503°N 16.522°E / 43.503; 16.522
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 2.978
Pošta 21311 Stobreč
Pozivni broj +385(0)21
Autooznaka ST
Stobreč na karti Splitsko-dalmatinska županija
Stobreč
Stobreč
Stobreč na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Plaža u Stobreču

Stobreč je naselje na poluotoku istočno od Splita, danas zapravo njegovo predgrađe s 2.978 stanovnika (2011.). Nalazi se na mjestu antičkog naselja Epetiona, nedaleko od ušća rijeke Žrnovnice u more.

Povijest

Naseljen u davnoj prošlosti. Arheolozi su svibnja 2024. pronašli kamene strukture iz starijeg željeznog doba (1000. - 500 g. prije Krista) koje najvjerojatnije pripadaju Ilirima, a nalaze se prema sjeveru. Do tih otkrića tek se pretpostavljalo da je predjel bio naseljen, vjerojatno Ilirima. Stobreč je zahvaćen grčkom kolonizacijom u starom vijeku. Grci iz Isse su ondje uspostavili naselje Epetion, u vrijeme posljednih stoljeća prije Krista. Antičke strukture se protežu prema obali, do bedema, tridesetak metara od pješčanog kupališta. Helenističko naselje bilo je u savezništvu s moćnom grčkom kolonijom Issom. Bio je opasan bedemom s dva lica. Bedem su činili veliki kameni blokovi širine tri metra izgrađeni u suhozidnoj tehnici. Stobrečki bedem najbolje je sačuvani ostatak materijalne kulture iz razdoblja helenizma na ovoj lokaciji. Epetion je imao velike zemljopisne prednosti. Plodna polja poput Splitsko i dr. bila su blizu, povoljno se je smjestio s prirodnim komunikacijama u unutrašnjost. Zaljev u kojem se je nalazio je dubok i zaštićen, što je bio izvrstan preduvjet za pomorsku trgovinu. U vrijeme starog Rima postao je Epetium. Povoljan položaj iskorišten je i za vrijeme rimske vlasti, kao dio salonitanskog agera. Iskapanjima su arheolozi otkrili dosta kostiju životinjskog podrijetla, što govori o prehrambenim navikama, te veliku količinu keramike: ulomke amfora, pitosa, finog stolnog posuđa, košnica, većinom iz Isse, nešto grčkog i rimskog novca, fibule - kopče i dr. Nalaz keramike iz južne Italije dokazuje prekojadransku trgovinu. U doba starog Rima bio je važnim naseljem, o čemu svjedoči zemljovid starovjekovnog svijeta Tabula Peutingeriana. Uz to postoji starinska predaja da je bio sjedištem biskupa i mučenika Dioklecijanovih progona svetog Feliksa (Felicija). Tjelesni ostatci sv. Feliksa čuvali su se od 4. stoljeća u crkvi sv. Feliksa na obali u Splitu, koja je poslije promijenila patrona i ponijela ime sv. Frane. Zanimljivost je da je time kršćanski svetac bio smješten u Splitu prije svetaca-zaštitnika grada (sv. Dujam i sv. Staš).[1]

Kultura

Promet

Gospodarstvo

Gospodarstvo Stobreča kroz povijest većinom se zasnivalo na poljoprivredi, stočarstvu i ribolovu.

Početkom 20. stoljeća talijanske tvrtke financiraju u Stobrečke kave (tupinolomi) koji su bila izvori lapora (tupina) čija eksploatacija traje sve do sredine dvadesetog stoljeća. U tom razdoblju nastaje prostor današnjeg kampa nasipanjem mora na delti Žrnovnice. Sama tupina se izvozi u Italiju gdje služi kao sirovina pri proizvodnji, ali i u domaće tvornice Slonitanskog-Kaštelanskog bazena (Vranjic, Sv. Kajo, K. Sućurac). Nakon Drugog svjetskog rata prenamjenom prostora nastaje današnji stobrečki kamp, a prvi privatni iznajmljivači soba u Stobreču bili su njihovi mještani. Današnju gospodarsku osnovu Stobreča čini turizam i ugostiteljstvo te brojne velike tvrtke registrirane u Stobreču.

Na području Stobreča uzgajaju se masline.

Šport

  • nogometni klub Primorac, bivši hrvatski prvoligaš
  • Šahovski klub "Epetium" Stobreč

Poznati Stobrečani i Stobrečanke

Izvori, referencije i bilješke

  1. Damir Šarac: Maslinik u splitskom naselju skrivao je tajnu staru skoro 3000 godina! Na samo dva metra dubine ukazalo se pravo blago . Slobodna Dalmacija. 13. svibnja 2024. Pristupljeno 14. svibnja 2024.