| Položaj na nebu Epoha J2000 | |
|---|---|
| Zviježđe | Mali medvjed |
| Rektascenzija | 02h 31m 48.7s |
| Deklinacija | +89° 15′ 51″ |
| Prividna magnituda (V) | 1.97 |
| Karakteristike | |
| Spektralni tip | F7 Ib-II SB |
| U−B indeks boje | 0.38 |
| B−V indeks boje | 0.60 |
| Tip promjenjive | Cefeida |
| Astrometrija | |
| Radijalna brzina (Rv) | -17 km/s |
| Prava brzina (μ) | RA: 44.22 mas/g Dec.: -11.74 mas/g |
| Paralaksa (π) | 7.56 ± 0.48 mas |
| Udaljenost | 431 ly (132 pc) |
| Apsolutna magnituda (MV) | -3.64 |
| Detalji | |
| Masa | 6 M☉ |
| Polumjer | 30 R☉ |
| Luminozitet | 2200 L☉ |
| Temperatura | 7000 K |
| Metalicitet | ? |
| Rotacija | ~17 km/s |
| Starost | ? g |
| Druge oznake | |
Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed. Sjevernjača je vrlo blizu sjevernog nebeskog pola, pa je pomoću nje lako odrediti pravac sjevera. Ponekad se u narodu može čuti da je Sjevernjača najsjanija zvijezda na nebu, što je zabluda. U stvarnosti je 45. po sjaju na noćnom nebu, dok je nasjajnija zvijezda zapravo Sirius. Latinski naziv Polaris dolazi od Stella Polaris (Polarna zvijezda). Vrlo rijetko je u upotrebi i grčki naziv Cynosura (Κυνόσουρα), što znači "rep psa", te Polaris Borealis.
Sjevernjača je od nas udaljena otprilike 430 svjetlosnih godina. Oko nje kruže još četiri zvijezde: dvije bliske zvijezde nalaze se na udaljenosti od 18 AJ (UMi Ab) i 2400 AJ (UMi B). UMi B, poznata još kao Polaris B (Sjevernjača B), lako je vidljiva i malim amaterskim teleskopom.
Već stoljećima ova zvijezda, koja se nalazi skoro točno iznad Sjevernog pola, služi putnicima da se orijentiraju bez kompasa. Ona je ujedno i Zemlji najbliža Cefeida, posebna klasa zvijezda koje neprestano pulsiraju. Posljednja ispitivanja pokazuju da puno toga još ne znamo o ovoj zvijezdi, kao i da se ona ne uklapa ni u jedan zvjezdani model koji primjenjuju astrofizičari. Model zvjezdane evolucije izračunao je da je masa Sjevernjače sedam puta veća od našeg Sunca, dok mjerenja drugačijom metodom[1] (Newtonovi zakoni gravitacije i paralaksa Hubbleova teleskopa[2]) nalažu da je njena masa 3,45 puta veća (+/- 0,75), što je velika i zbunjujuća razlika.[2] Sami binarni sustav dviju zvijezda je čudan i na druge načine. Prema izračunima Sjevernjača B je dosta starija nego njena veća sestra, što je neobično kod dvojnih sustava, jer u njima su obično iste dobi.[2]
Polarna zvijezda
Podrobniji članak o temi: Polarna zvijezdaPolarna zvijezda je zvijezda najbliža nebeskom polu.
Sjevernjača (trenutna Polarna zvijezda, Polaris, Alfa Maloga medvjeda, α Ursae Minoris) je zvijezda najbliža sjevernomu nebeskom polu (udaljena 42′), gotovo nepomična na nebeskoj sferi i zbog toga pogodna za orijentaciju. Najsjajnija je zvijezda Maloga medvjeda, promjenljiva sjaja, prosječne prividne magnitude 1,9. Sjaj joj se mijenja u razdoblju od 4 dana. To je trojni zvjezdani sustav udaljen od Zemlje približno 430 svjetlosnih godina. Sjevernjača Aa žuti je div, cefeida mase oko 6 puta veće od Sunčeve, oko 46 puta većega promjera, 2200 puta većega sjaja i površinske temperature oko 7 200 K (6 927 °C). Sjevernjača B može se uočiti i s pomoću manjega teleskopa, a Sjevernjača Ab prvi je put snimljena 2006. s pomoću Hubbleova svemirskog teleskopa. [3]
Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati Južna Polarna zvijezda. Najbliža zvijezda je Sigma Oktant (σ Octantis) koja se ponekad naziva i Južna zvijezda.
Izvori
- ↑ N.I. (11. ožujka 2020.). "Nešto čudno se događa sa zvijezdom Sjevernjačom, znanstvenici ne znaju što". index.hr. https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2164235 Pristupljeno 11. ožujak 2020.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 (eng.) Live Science Rafi Letzter: Something strange is going on with the North Star, 11. ožujka 2020. (pristupljeno 14. ožujka 2020.)
- ↑ Sjevernjača, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Sjevernjača koji govori o zvijezdama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.