Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Veliki medvjed

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Veliki Medvjed (lat.: Ursa major)
Ursa major
Kratica UMa
Genitiv Ursae Majoris
Simbolizira: Veliki Medvjed
Rektascenzija 10.67 h
Deklinacija 55.38°
Površina 1280 sq. deg. (rang: 3.)
Broj zvijezda
sjajnijih od m = 3
6
Najsjajnija zvijezda ε UMa (Alioth)
(Priv. mag. 1.7)
Meteorski pljuskovi
Susjedna
zviježđa
Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +90° i −30°
U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu travnju. 
vidi i Kategorija:Veliki medvjed
Veliki medvjed iznad Crikvenice

Veliki medvjed (lat: Ursa major) je cirkumpolarno zviježđe vidljivo sa sjeverne zemaljske polutke.

Asterizam koji čini 7 najsjajnijih zvijezda Velikog medvjeda se u hrvatskom pučkom zvjezdoznanstvu naziva Velika kola.

Velika kola su najznačajnija i najpoznatija grupa zvijezda za sve narode sa sjeverne Zemljine polutke. Ono obuhvaća oko 120 zvijezda koje su vidljive golim okom, a koliki je njihov značaj vidi se u činjenici da su sve imenovane (α­ Dubhe, β­ Merak, γ­ Fekda, δ­ Megrec,…). Sva imena zvijezda u arapskoj verziji grčkih slova ukazuju na položaj zvijezde na figuri medvjeda.[1]

Veliki i Mali medvjed su nebeska zviježđa vidljiva sa sjeverne zemljine polutke. I Veliki i Mali medvjed sastoje se od sedam velikih zvijezda pri čemu je najpoznatija zvijezda Sjevernjača koja spada u promjenjive zvijezde i ima najveći sjaj.[2]

Zvijezde i ostali nebeski objekti

Najsjajnija zvijezda je Alioth (ε UMa), udaljena je 81 gs s prividnim sjajem od 1,76 mag. Druga po sjajnosti Dubhe (α UMa) se zamišljenom linijom preko Merak (β UMa) povezuje sa Sjevernjačom (α UMi). Preko δ UMa do β UMa povezuje se sa Kastorom. Višestruka zvijezda odnosno zvjezdani sistem Mizar (α UMa) je jedna od najpoznatijih zvijezda na nebu. Zahvaljujući prividnom sjaju od 2,4 mag golim okom se vidi i sekundarna zvijezda Alkor (80 UMa) od 4 mag, slabiji teleskopi otkrivaju i treću (tercijarnu) zvijezdu. Svaka od njih je spektroskopijska dvostruka zvijezda, pa sustav sadrži ukupno 6 zvijezda.

Alkaid (η UMa) je s temperaturom na površini od 20000 K jedna od najvrućih zvijezda. Phecda (γ UMa), Ae zvijezda glavnog niza nalazi se na lijevoj strani Velikih kola. Megrez (δ UMa), je najtamnija zvijezda u asterizmu. "Ručka" Velikih kola Phecda (ζ UMa) je dvostruka zvijezda prividnog sjaja od 2,82 mag. W UMa je prototip promjenljvih zvijezda podtipa W Ursae Majoris. M 40 prvenstveno katalogizirana od Messiera 1764. kao maglica, kasnije od Winneckea 1863. potvrđena kao dvostruka zvijezda. 47 UMa je s 110% Sunčeve mase, iako nešto toplija, Suncu veoma slična.

U Velikom medvjedu nalaze se brojne galaksije; neke od njih su vidljive čak i dalekozorom, no za to su potrebni dobri promatrački uvjeti. Galaksije M81 i M82 zanimljiv su par jer se, gledano dalekozorom ili teleskopom uz malo povećanje i veliko vidno polje, nalaze u istom vidnom polju. M81 spiralna je galaksija, ali se može vidjeti samo kao mrljica bez dodatne teksture. M82 nešto je manja i izduženijeg oblika.[3]

Mitologija

Prema legendi, veliki i mali medvjed nastali su nakon što je bog Zeus silovao nimfu Kalistu koja je rodila sina Arkasa. Zeusova supruga Hera iz ljubomore je Kalistu pretvorila u medvjeda, a Arkas je kasnije u lovu kopljem htio ubiti vlastitu majku.

Kako bi spriječio Zeus je i Arkasa pretvorio u medvjeda, te Arkasa i Kalisto uzdigao na nebo kao velikog i malog medvjeda.[2]

Heri se to nije svidjelo te je tražila Tetiju da joj pomogne. Tetija ih je proklela da zauvijek kruže nebom i da nikad ne zađu ispod obzora (zato su cirkumpolarni).

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Veliki medvjed.


Nedovršeni članak Veliki medvjed koji govori o zviježđu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.