Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu je zajednički naziv za skupinu građevina izgrađenih od 4. do 15. stoljeća u Solunu, koje su zbog svoje arhitekture i slikarskih ukrasa, pod ovim imenom, upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1988. godine.

Odlike

Solun (Thessalonika), koji je osnovan 315. pr. Kr. kao provincijska prijestolnica i važna morska luka, je postao veoma važan tijekom širenja kršćanstva. Neke od solunskih crkava su izgrađene u tlocrtu upisanog grčkog križa, a ostale kao longitudinalne trobrodne bazilike. Građene su tijekom dugog razdoblja od 4. do 15. stoljeća i predstavljaju razvitak stila koji je snažno utjecao na razvoj bizantske arhitekture. Mozaici iz Galijeve rotunde, sv. Dimitrija i sv. Davida se smatraju jednima od najvažnijih djela ranokršćanske umjetnosti.

Popis spomenika

Slika Ime izgradnja razdoblje Koordinate Bilješke
Crkva sv. Dimitrija u Solunu (Άγιος Δημήτριος) 629. - 634. Bizantska umjetnost 40°22′55″N 22°33′55″E / 40.3819°N 22.565229°E / 40.3819; 22.565229 Spomenik je petobrodna bazilika s narteksom i transeptom. Ispod svetišta i transepta je kripta. Kapela sv. Euthymiosa je priključena na jugoistočnom kutu crkve. Vrlo malo fragmenata skulpture i slikarskog uređenja (mozaici, freske) su preživjeli katastrofalni požar iz 1917. godine, ali su primjeri uzastopnih povijesnih razdoblja.
Galerijev slavoluk i grobnica (αψίδα του Γαλερίου) 298.-306. Ranokršćanstvo 40°22′34″N 22°34′16″E / 40.375997°N 22.571061°E / 40.375997; 22.571061 Galerije je podigao slavoluk bogato ukrašen realističkim reljefima u slavu pobjede nad Sasanidima i osvajanja njihove prijestolnice, Ktesifona, 298. god. Bio je to osmolučni gradski portal od kojega su sačuvana tri oštećena luka. Galerijeva grobnica je izgrađena kao njegov mauzolej, ali je car sahranjen u Gamzigradu, a grobnica je postala, prema nekima, najstarijom kršćanskom crkvom, tzv. Rotunda sv. Jurja, bogato ukrašena mozaicima u 4. st.
Crkva sv. Mudrosti (Ἁγία Σοφία) 3.-8. stoljeća Bizantska umjetnost 40°22′33″N 22°33′54″E / 40.375824°N 22.564954°E / 40.375824; 22.564954 Jedna od najstarijih građevina u gradu izgrađena je u 8. st. na temeljima starije crkve iz 3. st., po uzoru na Aja Sofiju u Konstantinopolu. Ona je bizantska bazilika tlocrta upisanog grčkog križa sa središnjom kupolom na kratkom tamburu i apsidom ukrašenom pozlaćenim mozaicima.
Gospina crkva Bakrokovača (Παναγία τῶν Χαλκέων) 1028. Bizantska umjetnost 40°22′53″N 22°33′49″E / 40.381251°N 22.563745°E / 40.381251; 22.563745 Crkva je tlocrta upisanog grškog križa, tipičnog za makedonsko razdoblje bizantske umjetnosti, sa središnjom kupolom na četiri masivna stuba, dvije manje kupole i narteksom. Izgrađena je od opeke, zbog čega je zovu i Crvena crkva, a fasada je bogata pilastrima, dok je unutrašnjost ukrašena freskama iz 11. i 14. st.
Crkva sv. Nikole Siročeta
(Ἅγιος Νικόλαος ὁ Ὀρφανός)
1310.-1320. Bizantska umjetnost 40°22′54″N 22°34′20″E / 40.381607°N 22.572277°E / 40.381607; 22.572277 Izgrađena je kao manastirska jednobrodna crkva s drvenim krovom, kojoj su kasnije dodana dva bočna broda koji se nastavljaju oko oltara u deambulatorij. Izvana je neugledna od nepravilne opeke i kamena, ali je iznutra bogato oslikana freskama iz razdoblja srbijanskog kralja Stefana Uroša II.
Crkva sv. Apostola (Ἅγιοι Ἀπόστολοι) 1310.-1329. Bizantska umjetnost 40°23′00″N 22°33′41″E / 40.383422°N 22.561517°E / 40.383422; 22.561517 Crkva je bila katholikon (manastirska glavna crkva), a izgrađena je u upisanom grčkom križu s pet kupola, velikom središnjom i četiri manje na svakom kraju, te narteksom, deambulatorijem s galerijama i dvije bočne kapele s ulazom izvana. Fasada ima izmjenični ukras od različitih opeka i mnogo lezena. Unutrašnjost je ukrašena mozaicima i freskama iz 14. stoljeća.
Manastir Latomos (Μονή Λατόμου) 5.-6. stoljeće Ranokršćanstvo i Bizant Od manastira je sačuvana samo Crkva sv. Davida s kraja 5. stoljeća, koja je bila bogato ukrašena mozaicima iz 6. i freskama iz 12. stoljeća. Crkva sv. Davida je izgrađena preko ranije, rimske zgrade, kao katholikon (glavna crkva) manastira Latomos. Izvorna crkva bila mala i kvadratičnog tlocrta s apsidom na istočnom kraju, a ulazom na zapadu. U svakoj od četiri strane zgrade bila izgrađena mala komora čineći križ s jednakim kracima na području naosa. Cijela zapadna strana crkve je srušena i sada se ulaz nalazi na južnoj strani. Od uređenja interijera je očuvan poznati mozaik u školjki svetišta, datiran u 5. - 6. st. i fragmenti zidnih slika, datiranih u 12. stoljeće.
Crkva sv. Pantelejmona (Άγιος Παντελεήμων) 13. stoljeće Bizantska umjetnost Crkva je imala galeriju oko cijele građevine sa simetričnim oltarom s dvije male kapele. Tlocrta je upisanog grčkog križa sa središnjom kupolom na masivna 4 stuba i malenom kupolom iznad broda. Unutra se nalaze freske s prikazima Gospe i tri bizantska cara makedonske dinastije.


Vanjske poveznice