Lezena
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Pročelje raščlanjeno lezenama, katedrala sv. Stošije, Zadar, 13. st.
Lezena je naziv za plitki vertikalni istak u obliku pilastra, koji istodobno ojačava i ukrašava te raščlanjuje zidnu plohu.[1]
Lezene su vrlo često povezane nizovima slijepih lukova (arkade), osobito u romanici.
U jednostavnoj formi javljaju se još u kasnoj antici (npr. Aja Sofija, oko 537. god)[2], na pročeljima, bočnim stranama i apsidama, a osobito su česte u romanici .
U gotici imaju sličnu funkciju kao i ranije, ali u njoj tada više dominira konstruktivni nego dekorativni element.[3]
Lezene su česte i u arhitekturi kasnijih stilskih epoha, osobito na pročeljima monumentalnih zdanja renesanse, baroka, klasicizma[4] i neostilova historicizma.
Izvori
Literatura
- ELU 1962 – Lezena, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 3, Zagreb, 1964., str. 311
- Damjanov/Radulić 1967 - Damjanov, Jadranka; Radulić, Ksenija: Lezena, Umjetnost (Likovne umjetnosti), 3. izdanje, Zagreb, 1967., str. 151
- Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 257