Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pag (sudbeni kotar)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Sudbeni kotar Pag bio je jedan od sudbenih kotara (njem. Gerichtsbezirk), koji su predstavljali manje upravno-teritorijalne jedinice nekadašnje Carevine Austrije u okvirima Austro-Ugarske monarhije. Zajedno sa sudbenim kotarima Biograd, Rab i Zadar činio je veću upravno-teritorijalnu jedinicu politički kotar Zadar u sastavu austrijske krunske zemlje Dalmacije. Prostirao se je 1900. godine na 294,71 km.2[1] Sjedište sudbenog kotara bilo je u Pagu, a službeno je iskazivan i na talijanskom jeziku pod imenom Pago[2].

Stanovništvo

Godine 1900. u sudbenom je kotaru Pagu živjelo 7.039 stanovnika[3] popisanih kao lokalno civilno stanovništvo i "stranci" (stanovništvo iz drugih dijelova carstva - "nezavičajno" (njem. Staatsfremde) bez stalnog boravka u Dalmaciji, zatečeno na licu u vrijeme popisa, koje je u popisnim kolonama bilo vjerski, ali ne i jezično raspoređeno)), te kao vojničko stanovništvo. Izjašnjavanja u smislu narodnosne pripadnosti nije bilo, a hrvatski i srpski jezik iskazani su kao jedan jezik pod službenim imenom "srpsko-hrvatski jezik" (njem. serbo-kroatisch)[2].

U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 7.039 osoba ili 100% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, "zemaljskog" iz Dalmacije 7.023 ili 99,77%, te "nezavičajnog" odn. iz drugih dijelova monarhije 16 osoba ili 0,22%. Vojničkoga stanovništva nije bilo.

Sudbeni kotar Pag
S.K. stanovništvo 1900. rimokatolici pravoslavci ostale vjere njemački hrvatski ili srpski talijanski ostali jezici "nezavičajno" st. ("Staatsfremde") bilješka
Sudbeni kotar Pag 7.039 7.039 - - - 6.911 112 - 16 Sada je podijeljen između upravnih jedinica: grada Novalje (Ličko-senjska županija), te grada Paga i općina Kolan i Povljana (Zadarska županija).
% 100% 100% - - - 98,18% 1,59% - 0,22%

Naselja

Sudbeni kotar Pag koji je istodobno bio i općina sastojao se iz 8 naseljenih mjesta i njihovih dijelova - zaselaka (u zagradi je dat broj stanovnika s popisa od 31. prosinca 1900. godine):

Sudbeni kotar Pag - naselja i stanovništvo
naseljeno mjesto stanovništvo 1900. rimokatolici pravoslavci ostale vjere njemački hrvatski ili srpski talijanski ostali jezici "nezavičajno" st. ("Staatsfremde") pripadajući dijelovi naselja bilješka
Barbat (Barbato) 438 438 - - - 438 - - - Barbat Donji ili Metajna (Barbato Inferiore) (151), Barbat Srednji ili Grba (Barbato Medio) (147), Barbat Gornji ili Zaglava (Barbato Superiore) (140) Sada se iskazuje pod imenom Zubovići. Sadrži podatke i za naselja Kustići, Metajna i Vidalići.
Dinjiška 237 237 - - - 237 - - - Dinjiška (128), Gorica (65), Stara Vas (3), Vrčići (19), Ždrijac (22) Sadrži podatke i za naselja Gorica, Miškovići, Stara Vas i Vrčići.
Kolane ili Kolan 301 301 - - - 291 6 - 4 Kolane ili Kolan (255), Mandrija Velika ili Veli Kanal (8), Šimuni (Porto Simoni) (12), Slatina (20), Sveti Duh (S. Spirito) (6) Sada se iskazuje pod imenom Kolan. Sadrži podatke i za naselja Mandre i Šimuni.
Lun ili Puntalun (Punta Loni) 352 352 - - - 352 - - - Jemini-Imajl (70), Kalac (15), Lun ili Puntalun (Punta Loni) (263), Stanišće (4), Vidonjica (Tavernella) (0) Sada se iskazuje pod imenom Lun.
Novalja (Novaglia) 1.361 1.361 - - - 1.353 7 - 1 Močišnjak (0), Novalja (Novaglia) (1.004), Novalja Stara (Novaglia Vecchia) (350), Skarda (0), Spital (Ospitale) (0), Sveti Ante (S. Antonio) (7), Zaska ili Čaška (0) Sadrži podatke i za naselja Caska, Gajac, Kolanjski Gajac, Potočnica i Stara Novalja.
Pag (Pago) 3.966 3.966 - - - 3.856 99 - 11 Prosika (Magazzeni) (0), Maun (Maoni) (0), Pag (Pago) (3.960), Starigrad (Terravecchia) (0), Košlin (Val Cassione) (6) Sadrži podatke i za naselja Bošana i Košljun.
Povljana 189 189 - - - 189 - - - Povljana (176), Smokvica (13) Sadrži podatke i za naselje Smokvica.
Vlašić 195 195 - - - 195 - - - Vlašić (195) Sada se iskazuje pod imenom Vlašići.

Literatura

  • Gemeindelexikon der im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder; Bearbeitet auf Grund der Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
  • Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
  • Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979.

Izvori

  1. Zeno.org Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien
  2. 2,0 2,1 Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
  3. Ante Bralić: Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji, Časopis za suvremenu povijest, br. 3./2007., str. 732 - 733