Oman
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir zemlja svijeta
Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Na istoku i jugu izlazi na Arapsko more, a na sjeveroistoku na Omanski zaljev. Graniči na jugozapadu s Jemenom, na zapadu sa Saudijskom Arabijom, te na sjeverozapadu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a niža brda su na jugoistoku. Vapnenački planinski lanci Hadjar (= Stijenjak) uzdižu se iznad sjeverne obale, s najvišim vrhovima Šams (2.980 m) i Gjebel Akhdar (3.018 m). Omanu pripada i eksklava poluotoka Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijem UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali Hormuškog tjesnaca na ulazu u Perzijski zaljev. Klima je većinom sušna pustinjska, uz obale nešto blaža polupustinjska, a tek na višem gorju Hadjar se donekle približava mediteranskoj.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Oman je stoljećima bio važno trgovačko središte. Godine 1508. Portugalci su zauzeli glavnu luku, Muscat i držali je do dolaska Osmanlija 1659. Turci su istjerani 1741. kad je Ahmed ibn Said osnovao sadašnju vladarsku dinastiju.
U početku 19. stoljeća, Oman je izrastao u značajnu regionalnu silu s posjedima u Beludžistanu i Zanzibaru. Od 1891. do 1971. bio je britanski protektorat. Godinu dana prije odlaska Britanaca današnji je sultan zbacio svog oca, Saida ibn Taimura, nakon čega je započeo modernizaciju zemlje, a 1996. i ograničenu demokratizaciju.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Islam je najzastupljenija religija. Oman je jedina islamska zemlja u kojoj dominira Ibadi Islam, različit od sunitskog i šijitskog.
Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Uz arapski, u širokoj je upotrebi i belučki jezik iz iranske porodice jezika. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u industriji nafte. 43% stanovništva mlađe je od 15 godina, dok oko 50% stanovništva države živi u glavnom gradu Muscatu. Oman ima multietničko stanovništvo koje je rezultat imperijalne prošlosti.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Omansko gospodarstvo ovisno je o izvozu sirove nafte. Prihodi od prodaje nafte omogućili su izgradnju infrastrukture i poboljšanje socijalnog standarda nekoć siromašne i zaostale zemlje. BDP je u 2003. bio 13.100 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Oman |
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Oman |
 | Pogledajte rječničku natuknicu Oman u Wječniku, slobodnom rječniku. |
| ||||||||||||||
| |||||||
| ||||||||||||||
Nedovršeni članak Oman koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.