Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Milan Milišić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Milan Milišić
Datoteka:Milan Milisic.jpg
autor fotografije: Pavo Urban 1991.
Rođenje 6. srpnja 1941.
Dubrovnik, Hrvatska
Smrt 5. listopada 1991.
Dubrovnik, Hrvatska
Zanimanje književnik,dramaturg, publicist prevoditelj
Književne vrste poezija, esej, drama, putopis, roman
Supruga(e) Mary Martin (1966.-1976.),

Jelena Trpković (1987.-1991.)

Djeca Oleg Milišić, Roman Milišić
Portal o životopisima

Milan Milišić (Dubrovnik, 6. srpnja 1941. - Dubrovnik, 5. listopada 1991.), bio je dubrovački književnik i prevoditelj. Milišićev obimni i raznovrsni književni rad obuhvaća poeziju, eseje, putopise, dramska djela, roman i književne reportaže.

Život i djelo

Školovao se u Dubrovniku i Beogradu, gdje je na Filološkom fakultetu završio studij svjetske književnosti. Završava fakultet 1967. i seli se u London, gdje živi do 1970.,kada se vraća u Dubrovnik. 1986. je bio gostujući predavač na Sveučilištu NYU (New York University), a 1990. kao Fullbrightov stipendista boravi na Sveučilištu Amherst (University of Massachusetts Amherst) u SAD-u.

Prevodio je s engleskog jezika. Između ostalih preveo je Tolkienovo djelo Hobit[1] (zajedno sa svojom prvom suprugom Mary Martin), pjesme Robert Frosta i neke od drama Harold Pintera[2].

1975. Dubrovačko Kazalište Marin Držić jizvodi Milišićevu dramu "Lov na bljedolikog" u režiji Ivice Kunčevića. Uređivao je omladinski list "Laus" i časopis "Dubrovnik" i od 1987. radio kao kazališni dramaturg.

1984. je dubrovački omladinski list Laus objavio Milišićev tekst “Život za slobodu”za koji ga je dubrovački SUBNOR optužio za napad na tekovine socijalizma i NOR-a. "Općinskojavno tužilaštvo u Dubrovniku, svojim aktom Kt – 31/83 od 18. veljače 1983. godine, podiglo je optužni prijedlog protiv Milana Milišića zbog krivičnog djela širenje lažnih vijesti iz člana 197 stav l KZ SRH. Na osnovu tog optužnog prijedloga 13. svibnja 1983. godine održano je suđenje Milanu Milišiću pred vijećem Općinskog suda u Dubrovniku i istog dana donijeta je i objavljena presuda K – 62/83 – 14, kojom je Milišić oglašen krivim za krivično djelo širenje lažnih vjesti iz člana 197 stav l KZ SRH, pa mu je izrečena uvjetna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 7 mjeseci, s tim da se utvrđena kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni ne počini novo krivično djelo u roku od tri godine."[3] [4]

1991. tijekom opsade Dubrovnika, kada je granata pala na njegov stan, Milan Milišić je poginuo. O njegovom životu, smrti i književnom djelu napisan je veći broj tekstova u Hrvatskoj, BiH i Srbiji. O Milišiću su pisali Tonko Maroević[5], Miljenko Jergović[6], Mario Kopić[7], Vojo Šindolić [8], Predrag Čudić i mnogi drugi. [9] [10] [11]

2011. Scenskim recitalom "Ljubičasti Stradun" [12] je dubrovački Studentski teatar Lero[13] obilježio 70. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu smrti Milana Milišića. Istim povodom je u Art Radionici Lazareti održana izložba novinarskog i publicističkog rada Milana Milišića. [14] Iste 2011. godine Geopoetika iz Beograda prvi put objavljuje Milišićev roman (nedovršeni) "Oficirova kći".[15]

2012. Studentski teatar Lero na 63. Dubrovačkim ljetnim igarama premijerno prikazuje predstavu "Mjesečina za Lady Macbeth" u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, a prema fragmentima iz književnih radova Milana Milišića.[16][17] [18]

2015. Kazalište Marina Držića u Dubrovniku premijerno izvodi poemu Milana Milišića ‘Kad je Bog stvarao Dubrovnik’ u dramaturškoj obradi i pod redateljskom palicom Matka Sršena. Spomenuto djelo u prvotno je objavljeno u ‘Lausu’, listu omladine Dubrovnika 1979., Sršenova verzija dio je zbirke „Mrtvo zvono“ iz 1997.[19][20][21]

2020. U sklopu 71. Dubrovačkih ljetnih igara izvedena je peripatetičke predstava koja se sadržajno bazira na poeziji dubrovačkih baštinskih i suvremenih pjesnika, a u 'režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović. Naziv predstave 'Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa' preuzet je dijelom od Milišića ('Dubrovačka zrcala' urednički je naslov knjige njegovih postumno izdanih eseja (Geopoetika, Beograd, 2007.)), a dijelom od Vojnovića (tri struka u posveti su 'Dubrovačke trilogije' njegovu ocu). U sklopu predstave se na lokaciji Pustijerna prikazala Vremenska stupica prema poeziji i fragmentima eseja Milana Milišića. [22][23]

2020. U izdanju Društva dubrovačkih pisaca Mario Kopic i Vedran Salvia objavljuju obimnu zbirku polemičnih tekstova o dubrovačkoj kulturi posvećenu Milanu Milišiću. [24]

Bibliografija

Za života je objavio:

  • Volele su me dve sestre, skupa (Vidici, Beograd, 1970.)
  • Koga nema (Prosveta, Beograd, 1972.)
  • Hobit (prijevod, 1975.)
  • Zgrad (Rad-Narodna knjiga-BIGZ, Beograd, 1977.)
  • Having a Good Time (Narodna knjiga, Beograd, 1981.)
  • Mačka na smeću (BIGZ, Beograd, 1984.)
  • Tumaralo (Dubrovnik, Dubrovnik, 1985.)
  • Vrt bez dobi (KPZ, Dubrovnik, 1986.)
  • Volile su me dvije sestre skupa (Svjetlost, Sarajevo, 1989.)

Posthumno je objavljeno:

  • Stains (Zagreb-Dubrovnik, 1993.)
  • Treperenje (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.)
  • Nastrana vrana (SIC, Beograd, 1995.)
  • Robert Frost, Izabrane pjesme (prijevod 1996.)
  • Stvaranje Dubrovnika (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.)
  • Treperenje (Stubovi kulture, Beograd, 1997.)
  • Mrtvo zvono (Feral Tribune, Split, 1997.)
  • Otoci (Durieux, Zagreb, 1997.)
  • Putopisi (Bosanska knjiga, Sarajevo, 1997.)
  • Fleka, e (Meandar, Zagreb, 2001.)
  • Hommage Milišiću, autor Jelena Trpković; et al (Beograd : LIR BG, 2005.)
  • Dubrovačka zrcala (Geopoetika, Beograd, 2007.)
  • Bog i Marin (Dom Marina Držića, Dubrovnik, 2008.)
  • Oficirova kći (Geopoetika, Beograd, 2011.)
  • Sabrana poezija (Kulturni centar Novog Sada, 2016)


Vanjske poveznice

Izvori

  1. http://ehive.com/account/3437/object/2862/Hobit_%5BHobbit_The%5D
  2. http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1536
  3. https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf
  4. https://www.vecernji.hr/vijesti/dubrovacki-srbin-milan-milisic-prva-je-civilna-zrtva-u-rodnom-gradu-1360093
  5. http://www.matica.hr/kolo/285/Blistava%20%C5%BEila%20iz%20guste%20ruda%C4%8De/
  6. http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/pjesnik-koji-se-nasmrt-pomokrio/
  7. http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=48753#.X5QGF4gzZPY
  8. http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/
  9. http://www.matica.hr/kolo/285/r/Milisic/
  10. http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/51428-Ulice-zovu-njegovim-imenom.html
  11. http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/30681-Dubrovaki-trubadur.html
  12. http://dubrovacki.hr/clanak/33778/milan-milisic-ljubicasti-stradun
  13. http://www.port.hr/studentski_teatar_lero/pls/w/organization.organization_page?i_organization_id=10004342&i_area_id=3
  14. http://dubrovacki.hr/clanak/33285/sjecanje-na-milana-milisica-izlozba-u-galeriji-otok
  15. http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/milan-milisic-jedna-mladost-u-dubrovniku/
  16. http://www.dubrovnik-festival.hr/milan-milisic-mjesecina-za-lady-macbeth?dm=2
  17. http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1592
  18. http://dubrovacki.hr/clanak/41115/premijerna-izvedba-mjesecina-za-lady-macbeth
  19. https://www.teatar.hr/182794/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
  20. https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf
  21. https://kmd.hr/predstave/kad-je-bog-stvarao-dubrovnik/
  22. https://www.tportal.hr/kultura/clanak/na-tri-lokacije-u-povijesnoj-jezgri-dubrovnika-odrzana-premijera-predstave-dubrovacka-zrcala-foto-20200728
  23. https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840https://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=2840
  24. https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/kultura/protiv-samorazumljivosti-mario-kopic-i-vedran-salvia-objavili-ukoricenu-zbirku-polemicnih-tekstova-posvecenu-velikom-milanu-milisicu-1027848