Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mihovil Radnić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Fra Mihovil Radnić (Mihajlo, tj. Mihovil) (Kalača, 1636. - Budim, 1707. ili 1709.),

Studirao je u Italiji.

Bio je kapelan u Biogradu. Dok je bio u Bosni, živio je u samostanu u Olovu, gdje je bio gvardijanom. Kasnije je postao tajnikom Franjevačke provincije Bosne Srebrene, generalni lektor i kustod iste. Poslije toga odlazi na neko vrijeme u Rim, a potom se vratio u Bosnu u svojstvu generalnog pohoditelja. Od 1685. do 1690. je bio provincijalom.

Bio je također i gvardijan budimskog samostana, a car Leopold I. ga je imenovao dvorskim teologom-savjetnikom.

Za vrijeme i nakon Bečkih ratova sa Turskim Carstvom (1663.-1664.) je katoličanstvo pretrpilo velike gubitke. Bosnu su Turci opustošili: srušili su brojne franjevačke samostane, a 80% Hrvata katolika je iselilo iz Bosne, a među njima veliki broj franjevaca. Iako su ga neki prozivali, Radnić je ustrajao na tome da to voditi Hrvate u Bačku nije bilo pogrješkom, "jer mu se vjerojatno činilo da pučanstvo ne odvodi u tuđinu, nego u svoj zavičaj" [1]

Dolazio je iz stare dalmatinske obitelji Radnić, iz koje su potekli mnogi franjevci i učeni ljudi, ali i mnogi ratnici koje je opisao i sam Andrija Kačić-Miošić (Radnić Grgota, Radnić Mijo zvani Armanda i Radnić Jure).

Prvi je pisac u Hrvata u Bačkoj.

Smatra ga se dijelom budimskog kruga hrvatskih franjevačkih pisaca, zajedno sa Marijanom Jaićem, Lovrom Bračuljevićem, Matijom Petrom Katančićem, Grgurom Ćevapovićem, Grgurom Peštalićem, Emerikom Pavićem, Stjepanom Vilovim i ostalima, koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeću [2].

Djela

  • Razmišljanja pribogomiona od ljubavi Božje (Rim, 1683.)
  • Pogardjenje i ispraznosti od svijeta (Rim, 1833.)
  • Pismo papi Inocentu XI.

Izvori

  1. Zvonik br. 173 Mijo Radnić je zacijelo bio i u Somboru
    prema: Ante Sekulić: Bački Hrvati, Zagreb, 1991., str. 56
  2. Scrinia Slavonica br.6/2006. Robert Skenderović: Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. st. i početkom 20. st.

Vanjske poveznice