Malbork

Malbork
	Panorama Malborka s tornja utvrdePanorama Malborka s tornja utvrde
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 54°02′N 19°02′E / 54.033°N 19.033°E
Država	Poljska
Vojvodstvo	Pomeransko vojvodstvo
Povjat	Malbork
Općina	Malbork
Status grada	1286.
	Vlast
- Gradonačelnik	Marek Charzewski
	Površina
- Ukupna	17.15 km²
Visina	18 m
Najveća visina	30 m
Najmanja visina	6 m
	Stanovništvo (2014.)
- Grad	38.970
- Gustoća	2272/km²
Poštanski broj	82-200 do 82-210
Pozivni broj	(+48) 55
Registarska oznaka	GMB
	Službena stranica http://www.malbrok.pl
Zemljovid
	;

Malbork (njem.: Marienburg, lit.: Marienburgas, lat.: Mariaeburgum, Mariae castrum i Marianopolis) je grad u sjevernoj Poljskoj pokrajini Żuławy u delti rijeke Visle (Pomeransko vojvodstvo), i glavni grad povjata Malbork.

Panorama Teutonskog dvorca u Malborku

Povijest

Grad je nastao oko pruskog srednjovjekovnog dvorca Ordensburg Marienburg (danas Malborški dvorac) koji su osnovali teutonski vitezovi 1274. godine na obalama rijeke Nogat kilometara od mora do kojega je imala olakšan pristup. I dvorac i grad su ime dobili po zaštitnici grada, Blaženoj Djevici Mariji. Utvrđeni dvorac je postao sjedište teutonskog reda i najveća gotička utvrda u Europi. Teutonski vitezovi su naplaćivali putarinu na riječnom preometu i uveli su monopol na trgovinu jantarom. Kasnije je postao članicom Hanzeatske lige trgovačkih gradova i više sabora ovog udruženja je održano u dvorcu. Tijekom Trinaestogodišnjeg rata teutonski vitezovi su dvorac prepustili carskim vojnicima iz Češke koji su ga 1457. godine prodali poljskom kralju Kazimiru IV. Nakon što su Prusi pružili trogodišnji otpor Poljacima grad je ipak pao i vođa otpora, Bartholomäus Blume, je obješen i raščetvoren, a 14 njegovih oficira je bačeno u tamnicu gdje su preminuli^[2] Blumeu je podignut spomenik 1864. godine kada su Malborkom ponovno vladali Prusi.

Nakon Drugog mirovnog ugovora u Thornu (1466.) Malbork je pripao Kraljevini Pruskoj, a anektiran je nakon Prve podjele Poljske 1772. godine. Marienburg je postao dijelom Njemačkog Carstva 1871. godine, a Versjaskim ugovorom je dato stanovnicima grada da se na referendumu odluče hoće li biti dijelom istočne Pruske ili Druge Poljske republike. Nakon što su glasali 11. srpnja 1820., građani su dali 9.641 glasova za Prusku, a samo 165 za Poljsku.

Velika ekonomska kriza je snažno uzdrmala Istočnu Prusku koja se teško oporavljala od Prvog svjetskog rata. Kada su Nacisti došli na vlast 1933. godine počeli su progoniti Židove, a nakon Invazije na Poljsku 1939. godine i poljsku manjinu u gradu.

Tijekom Drugog svjetskog rata u blizini grada je podignuta zračna luka i tvornica zrakoplova koju su Saveznici bombardirali dva puta, 1943. i 1944. godine. Pred kraj rata grad je proglašen Festungom (nacističkim gradom-utvrdom) i većina stanovnika, osim njih 4.000, je pobjeglo iz grada. Bitka za grad je potrajala od početka 1945. do 9. ožujka kada je Crvena armija osvojila grad. Grad je predala poljskim vlastima u travnju 1945. godine, a u međuvremenu je lokalno stanovništvo nestalo od kojih se za 1.840 stanovnika ništa nije znalo. Tek je 1996. godine pronađeno 176 tijela u masovnoj grobnici, nakon čega je otkrivena još jedna 2005. godine s 123 tijela^[3], te ogromna masovna grobnica 2008. godine s ostacima 2.116 tijela^[4]^[5]. Nakon forinzačarske analize tijela su pokopana na Njemačkom ratnom groblju Stare Czarnowo. Istragom je utvrđeno je da su bili pokopani nagi i bez zubnih plombi, no kako je samo nekoliko tijela imalo puščane rane, zaključeno je kako nema osnova za pokretanje istrage o ratnom zločinu 1. listopada 2010. godine^[6].

Nakon rata grad su naselili Poljaci, većinom oni protjerani iz poljskih područja koje je anektirao SSSR. Populacija je konstantno rasla, te je 1946. grad imao 10 017 stanovnika, 1965. - 28 292, 1994. - 40 347, a 2004.- 38 950 stanovnika.

Stari grad nije obnovljen, a njegova opeka je rabljena u obnovi srednjovjekovnih središta Varšave i Gdanjska. Tako je jedina srednjovjekovna građevina u gradu crkva sv. Ivana, a na mjestu starog grada je podignuto stambeno naselje 1960.-ih^[7].

Znamenitosti

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Utvrda u Malborku ili Dvorac Marineburg ("Marijin dvorac") je klasični primjer srednjovjekovne utvrde koji se gradio preko 230 godina, a po završetku izgradnje, 1406. godine, bio je najveći gotički dvorac u Europi, te najveći dvorac od opeke i dan danas. Dvorac zapravo čine tri dvorca jedan u drugome, a tijekom Drugog svjetskog rata više od 50% dvorca je bilo uništeno. Dvorac je obnovljen u godinama nakon rata, osim katedrale koja se još uvijek obnavlja. Danas se u dvorcu nalazi Muzej dvorca sa izlošcima o povijesti dvorca i grada Malbroka.