Louise Elisabeth Glück (New York, 22. travnja 1943.) američka je pjesnikinja i esejistica. 2020. godine dobila je Nobelovu nagradu za književnost za " nepogrešiv pjesnički glas koji strogom ljepotom individualno iskustvo čini univerzalnim".[1] Dobitnica je mnogih glavnih književnih nagrada u Sjedinjenim američkim državama, uključujući Državnu humanističku medalju, Pulitzerovu nagradu za književno djelo, Državnu nagradu za knjigu, Nagradu Nacionalnog kruga kritičara knjige i Nagradu Bollingen.
Glück često opisuju kao autobiografsku pjesnikinju; njezino je djelo poznato po svom emocionalnom intenzitetu i po tome što se često oslanja na mit, povijest ili prirodu kako bi odrazila osobna iskustva i suvremeni život.
Biografija
Glück je rođena u New Yorku, a odrasla je na njujorškom Long Islandu. Predavala je na koledžu Sarah Lawrence i Sveučilištu Columbia, ali nije stekla diplomu. Uz autorsku karijeru, karijeru je imala i u akademskim krugovima kao učiteljica poezije na nekoliko institucija.
U svom se radu Glück usredotočila na rasvjetljavanje aspekata traume, želje i prirode. Istražujući ove široke teme, njezina je poezija postala poznata po svojim iskrenim izrazima tuge i izolacije. Znanstvenici su se također usredotočili na njezinu izgradnju pjesničkih persona i odnos između autobiografije i klasičnog mita.
Trenutno je Glück izvanredna profesorica i pisac na Sveučilištu Yale. Živi u Cambridgeu u Massachusettsu.[2]
Izvori
- ↑ [1]The Nobel Prize in Literature 2020. NobelPrize.org. Nobel Media AB 2020. 8. listopada 2020.
- ↑ "Louise Glück | Authors | Macmillan" (engl.). US Macmillan. https://us.macmillan.com/author/ Pristupljeno 7. travanj 2020.
Nedovršeni članak Louise Glück koji govori o dobitniku Nobelove nagrade za književnost treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.