Ksi barion, xi barion ili ksi-čestica je barion koji spada u obitelj subatomskih čestica hadrona, koje imaju simbol Ξ i mogu imati električni naboj Q od +2 e, +1 e, 0 ili −1 e, gdje je e elementarni naboj. Kao i svi normalni barioni sadrže 3 kvarka. Ksi barioni sadrže posebno jedan kvark iz prve generacije (gornji ili donji kvark) plus još 2 masivna kvarka: bilo strani kvark, čarobni kvark ili kvark ljepote (dubinski kvark). Povijesno se nazivaju kaskadnim česticama zbog nestabilnog stanja: oni se brzo raspadaju u lakše čestice kroz lančanu reakciju. [1] Prvo otkriće nabijenog ksi bariona bilo je u pokusima s kozmičkim zrakama od strane grupe znanstvenika iz Manchestera 1952. [2] Prvo otkriće neutralnog ksi bariona bilo je u laboratoriju Lawrence Berkeley 1959. [3] Također je primijećen kao proizvod (kćer) raspada omega bariona (Ω-) uočenog u Nacionalnom laboeatoriju Brookhaven 1964.
Barioni
Podrobniji članak o temi: BarionBarion (grč. βαρύς: težak + [elektr]on) je subatomska čestica polucijeloga spina, podvrsta hadrona (kao na primjer proton, neutron, lambda barion ili lambda-čestica, sigma barion ili sigma-čestica, ksi barion ili ksi-čestica , delta barion ili delta-čestica i omega barion ili omega-čestica). [4] Barioni su fermioni na koje djeluje jaka nuklearna sila, ili drugim riječima hadroni polucjelobrojnog spina. To su su mješovite čestice sačinjene od 3 kvarka, za razliku od mezona, koji se sastoje od jednog kvarka i jednog antikvarka. I barioni i mezoni su hadroni, čestice sačinjene samo od kvarkova i/ili antikvarkova. Naziv barion dolazi iz grčkog βαρύς (barys), što znači "težak", jer se prije vjerovalo da imaju veće mase od drugih tvarnih čestica.
Svojstva bariona
| Barion | Oznaka | Kvarkovska građa |
Električni naboj Q/e |
Masa m (MeV/c²) |
Vrijeme poluraspada |
Spin | Izospin |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Proton | p | uud | 1 | 938,3 | stabilan | 1/2 | 1/2 |
| Antiproton |
|
|
- 1 | 938,3 | 1/2 | - 1/2 | |
| Neutron | n | udd | 0 | 939,6 | 880 s | 1/2 | - 1/2 |
| Antineutron |
|
|
0 | 939,6 | 1/2 | 1/2 | |
| Lambda barion | Λ0 | uds | 0 | 1 115,7 | 2,6 ∙ 10–10 s | 1/2 | 0 |
| Sigma barion | Σ+ | uus | 1 | 1 189,4 | 8 ∙ 10–11 s | 1/2 | 1 |
| Sigma barion | Σ0 | uds | 0 | 1 192,6 | 7,4 ∙ 10–20 s | 1/2 | 1 |
| Sigma barion | Σ- | dds | - 1 | 1 197,45 | 1,5 ∙ 10–10 s | 1/2 | 1 |
| Ksi barion | Ξ0 | uss | 0 | 1 314,86 | 2,9 ∙ 10–10 s | 1/2 | 1/2 |
| Ksi barion | Ξ- | dss | - 1 | 1 321,71 | 1,6 ∙ 10–10 s | 1/2 | 1/2 |
| Delta barion | Δ++ | uuu | 2 | 1 232 | 5,6 ∙ 10–24 s | 3/2 | 3/2 |
| Omega barion | Ω- | sss | - 1 | 1 672,45 | 8,2 ∙ 10–11 s | 3/2 | 3/2 |
Hiperoni
Podrobniji članak o temi: HiperonHiperon (grč. hiper: preko, iznad + [elektr]on) je subatomska čestica građena od 3 kvarka od kojih je barem jedan čudni (strani, s-kvark), a druga dva mogu biti obični kvarkovi koji čine protone i neutrone: gornji (u-kvark) i donji (d-kvark). Hiperoni su otkriveni u razdoblju od 1947. do 1964. Nazivani su po grčkim slovima: lambda hiperon (Λ0), 3 sigma hiperona (Σ+, Σ0 i Σ−), 2 ksi hiperona (Ξ0 i Ξ−) i 1, posljednji otkriveni, omega hiperon (Ω−). Imaju polucjelobrojni spin i pridržavaju se Fermi-Diracove statistike. Međudjeluju jakom nuklearnom silom. Njihovo je vrijeme poluraspada oko jedne desetinke nanosekunde, a najčešće se raspadaju na lakše hiperone, protone, neutrone i mezone (na primjer Ω− → Ξ0 + π− ili pion, Ξ0 → Λ0 + π0, Λ0 → p+ ili proton p+ + π−, Σ+ → n0 ili neutron + π+). Svaki od 7 hiperona ima odgovarajuću antičesticu.
Izvori
- ↑
- ↑ R. Armenteros (1952). "The properties of charged V-particles". Philosophical Magazine 43 (341): 597. doi:10.1080/14786440608520216
- ↑ L. W. Alvarez (1959). "Neutral Cascade Hyperon Event". Physical Review Letters 2 (5): 215. Bibcode 1959PhRvL...2..215A. doi:10.1103/PhysRevLett.2.215. http://www.escholarship.org/uc/item/2gs1j865
- ↑ barion, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 6. travnja 2020.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||