Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša je naziv za UNESCO-vu svjetsku baštinu koja se sastoji od sustava špilja koji se proteže kroz Mađarsku i Slovačku. Ove krške špilje su upisane na popis mjesta svjetske baštine u Europi jer su nastale zbog rijetke kombinacije klimatskih učinaka tropske klime i pomicanja glečera, te omogućavaju pregled geološke povijesti zemlje u posljednjih deset milijuna godina. Sustav čini 712 špilja na području od sedam dijelova: Aggtelek, Brda Szendrő-Rudabánya i Esztramos u Mađarskoj, te Špilja Dobšinská, Koniar plato, Plešivec plato, i okolica mjesta Silica i Jasov u Slovačkoj.
Najveća špilja stalaktita na svijetu duga 28 km, od kojih je 8 km u Slovačkoj, ispod planine Domica, a ostatak u Mađarskoj. Prvi zapis o ovim špiljama potječe iz 1549. godine, a od 1920-ih služi kao turistička atrakcija. U njoj su pronađeni tragovi ljudskog obitovanja iz oko 5000. pr. Kr. i važno je arheološko nalazište Bukovske kulture.
Otkrivena 1951. godine, njenih 1.525 metara je otovreno za javnost. Špilja je zbog konstantne temperature od 9 °C služila kao sanatorij za oboljele od astme. Zbog iznimnih špiljskih dekoracija na slovačkom je zovu i "Bajkovita špilja".
Najstarija špilja koja je otvorena za javnost, već 1846. godine. Danas je trećina od njene duljine od 2.148 metara otvoreno za javnost. U njoj su pronađeni arheološki ostaci iz paleolitika, neolitika i halštatske kulture.
Otkrivena 1964. nakon što je presušio njen potok, duga je 1.356 metara i ima najdulji stalaktit na svijetu, dug 33 m. 450 metara je otvoreno za javnost i ima tračnice za turistički vlak.
Otrkivena je 1954. a otvorena za javnost 1972. godine. Iako je duga samo 300 m, poznata je po svojim naslagama rijetkog mineralaaragonita, kao jedna od tri u svijetu. Zovu je i "Dvoranom mliječnog puta" jer aragonitske naslage sjaju poput zvijezda u sazviježđu.
Otkrivena je 1870. i njen ulaz, na visini od 970 m, je bio poznat kao "Studena rupa" koji je ubrzo postao turistička atrakcija. God. 1887. postala je prva špilja koja je osvjetljena električnom energijom. Od njenih 8.874 m², koji su danas poznati, 7.171 m² je prekriveno ledom (oko 125.000 m³).
1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2]2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke
