Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kavkaz (regija)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ovaj članak se odnosi na geografsku regiju. Za ostala značenja vidite Kavkaz (razdvojba) i Kavkazija (razdvojba).

Kavkaz je geografski termin koji označava čitav kraj između Crnog i Azovskog mora i Kaspijskog jezera. Na sjeveru mu se granica pruža Kumo-maničkom udolinom, a na jugu se podudara s državnom granicom bivšeg SSSR prema Turskoj i Iranu (rijeke Ahurjan i Araks). Obuhvaća oko 440 000 km2. Sjeverno od Velikog Kavkaza i rijeke Psou nalazi se Sjeverni Kavkaz s Predkavkazjem, a južno od njega Zakavkazje. Kavkaz je etnički vrlo šarolik; naseljuju ga Rusi, Azerbajdžanci, Gruzijci, Armenci, Oseti i druge manje skupine. Zbog klimatskih razlika poljoprivredna proizvodnja je raznolika; žitarice uspijevaju u Predkavkazju, pamuk i industrijske biljke u dolini Kure, a mediteransko voće i povrće (umjetno natapanje) u Kolhidskoj nizini. Na planinskim pašnjacima razvijeno je ovčarstvo. Duž tokova rijeka izgrađene su brojne hidroelektrane. Gradovi Baku i Groznij su središta proizvodnje i prerade nafte. Industrija je razvijena u gradovima Tbilisi, Erevan, Gandža, Batumi, Novorossijsk. Uz obalu Crnog mora i u Predkavkazju nalaze se brojna odmarališta i kupališta.

Kavkaz ili Kavkazija prostire se u Euroaziji, a omeđen je Anatolijom (Turska) i Iranom na jugu, Crnim morem na zapadu, Kaspijskim jezerom na istoku i europskim dijelom Rusije na sjeveru. Kavkazija obuhvaća planinu Kavkaz i okolne nizine.

Planina Kavkaz obično se smatra granicom između Europe i Azije, dok se teritoriji u Kavkaziji smatraju dijelovima jednog ili drugog kontinenta. Perzijsko ime za ovu regiju je Qafqâz, što upućuje na veze s Azijom. Sjeverni dio Kavkaza naziva se Ciskavkaz, a južni dio Transkavkaz. Najviši vrh na Kavkazu je Elbrus (5,642 m), koji se nalazi u zapadnom Ciskavkazu u Rusiji, a općenito se smatra najvišim vrhom Europe.

Kavkaz je jedan od lingvistički i kulturno najrazličitijih regija na Zemlji. Nacionalne države koje danas obuhvaćaju Kavkaz su sjeveroistočna Turska, postsovjetske države (Gruzija, Armenija, Azerbajdžan) i razni dijelovi Rusije. Ruski dijelovi uključuju Krasnodarski kraj, Stavropoljski kraj, te autonomne republike Adigeju, Kalmikiju, Karačajevo-Čerkeziju, Kabardino-Balkariju, Sjevernu Osetiju, Ingušetiju, Čečeniju i Dagestan. Četiri teritorija u regiji koji su proglasili nezavisnost, ali nisu priznati od međunarodne zajednice kao nacionalne države: Abhazija, Nagorno Karabah, Adžarija i Južna Osetija.

Ararat, na kojem je prema Bibliji pristala Noina arka, smatra se granicom antičkog armenijskog kraljevstva. Snijeg sezonski prekriva vrh Ararata. U grčkoj mitologiji Kavkaz (Caucasus ili Kaukasos) je bio jedan od stupova koji su podupirali svijet. Zeus je ondje prikovao Prometeja. Rimski pjesnik Ovidije je smjestio Kavkaz u Skitiju, te ga je oslikao kao hladnu i stjenovitu planinu koja je bila prebivalište personificirane gladi.

Poveznice

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Kavkaz (regija)
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kavkaz (regija)