Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sjeverna Osetija-Alanija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s Sjeverna Osetija)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir ruski federalni subjekt

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Sjeverne Osetije-Alanije

Zemljopis

Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dio republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% površine ove republike je pod šumama.

Rijeke

Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:

Jezera

Planine

Zemljovid s označenim područjem Sjeverne Osetije-Alanije
Zemljovid Sjeverne Osetije-Alanije

Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4780 m) i Ulipata (4638 m).

Prirodna bogatstva

Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.

Klima

Klima je umjereno kontinentalna.

  • Prosječna siječanjska temperatura: –5°C
  • Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
  • Prosječna godišnja količina padalina: 400 – 700 mm u nizinskom dijelu, preko 1000 mm u gorju

Upravna podjela

Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Sjeverne Osetije-Alanije

Stanovništvo

Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.

U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.

Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.

Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:

  • Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
    • gradsko: 464.875 (65,5%)
    • selsko: 245.400 (34,5%)
    • muškaraca: 336.035 (47,3%)
    • žena: 374.240 (52,7%)
  • žena na 1000 muškaraca: 1114
  • Prosječna dob: 33,8 g.
    • u gradu: 34,2 g.
    • na selu: 32,9 g.
    • muška: 30,4 g.
    • ženska: 36,9 g.
  • Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
    • gradskih: 143.397 (s 447.884 st.)
    • selskih: 56.794 (s 242.922 st.)
  • Prosječna očekivana životna dob: nema podataka

Vjera

Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.

Najveći gradovi

Politika

Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.

Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.

Kultura

Postoji šest profesionalnih kazališta.

Znanost i prosvjeta

Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:

Sve se nalaze u Vladikavkazu.

Gospodarstvo

Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na Sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, s brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram itd.), elektrotehnička, kemijska i prehrambena industrija (prerada hrane).

Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.

Promet

Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.

Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz s Prekokavkazjem.

Vidi još

Vanjske poveznice

Opće

Prosvjeta

Masmediji