Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kabala

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prvo tiskano izdanje Zohara, Mantova, Italija, 1558.
Shematski prikaz sefirota

Kabala (hebr.: קַבָּלָה , znači "primanje", "predaja") je židovsko mistično ezoterično učenje o Bogu i svijetu. Nastoji objasniti svijet na osnovi tumačenja brojčanih odnosa i tumačenja slova.[1]

Židovski misticizam nerazdvojni je dio Tore, Mojsijevog Petoknjižja, koji čovjeka postupno uči kako biti Čovjekom.[2]

Kabala se sastoji od tri osnovna dijela: teorijska, meditacijska i praktična.[3]

Prema mudrosti Kabale, u stvarnosti postoje dvije sile ili kvalitete: želja za primanjem i želja za davanjem. Budući da želja za davanjem želi dati, ona stvara želju za primanjem, zbog čega ju obično nazivaju "Stvoritelj". Prema tome, cjelokupna je kreacija, uključujući i nas same, manifestacija upravo te želje za primanjem.

Povijest

Kabala je kao mistična tradicija postojala još u antici. Najstariji poznati kabalistički spis bio je Bahir iz 1. stoljeća, ali sama se kabala u potpunosti oblikovala u srednjem vijeku, osobito pojavom mističnog spisa Zohar ("Knjiga sjaja", Sefer ha-Zohar, 13. st.), čiji je navodni autor bio rabin Moše de Leon (o. 1250. – 1305.).[4] Osim te dvije knjige, postoji i još jedna, kojoj se također pripisuje velika drevnost, a to je Sefer jecira, koju neki apokrifno pripisuju samom Abrahamu.

Izak Luria (1534.–1572.) utemeljuje u 16. stoljeću noviju, tzv. lurijansku kabalu, koja promiče asketski život i učenje o seljenju duše.

Na prijelazu srednjega i novog vijeka kabala utječe na zapadnu filozofiju prirode kroz panteizam s neoplatonskim elementima, misticizam i vjerovanje u čarobnu moć prirode. U to vrijeme kabalu su proučavali mnogi veliki renesansni mislioci poput Llulla, Ficina, della Mirandole, Reuchlina, Paracelsusa i Agrippe.[1]

Hermetička kabala

Hermetička kabala je oblik Zapadne ezoterične i mistične tradicije. Temeljna je filozofska osnova za mnoga hermetička društva poput Zlatne zore, Rozenkrojcera, kao i raznih New Age i neopoganskih pokreta (Wicca).

U sebi sažima brojne utjecaje koji proizlaze iz židovske kabale, alkemije, astrologije, hermetizma, poganskih vjerovanja, neoplatonizma, gnosticizma i tarota.

Što Kabala poučava?

Mudrost Kabale se proučava na temelju kabalističkih knjiga, koje opisuju strukturu duhovnih svjetova, kao i način na koji svatko od nas može stupiti u njih. Kabalističke govore o tome kako su duhovni svjetovi izgrađeni i što možemo doživjeti u njima. Naravno, ovi svjetovi nisu fizička mjesta, koja zauzimaju prostor i vrijeme, već duhovna stanja koja svaki Kabalist doživljava.

Kako Kabala ne govori o našem svijetu, njezina bit izmiče ljudskom razumijevanju. Nemoguće je u našim okvirima shvatiti nevidljivo, neosjetno, ili, pak, ono što nije iskušano u iskustvu. U posljednjih 2000 godina, otkad je Kabala postala skrivena za javnost, ljudskom su rodu nuđene različite stvari pod nazivom "Kabala": čarolije, uroci, čak i čuda - sve osim izvorne mudrosti Kabale. Stoga je važno da se predmet istraživanja Kabale jasno izloži. Kabalist Yehuda Ashlag definira mudrost Kabale u svojem članku "Bit mudrosti Kabale" na sljedeći način:

Ova je mudrost, ni manje ni više, no slijed izvora (korijena), koji se spušta uslijed uzroka i posljedica prema fiksnim, određenim pravilima, spajajući se u jedinstveni, uzvišeni cilj koji se opisuje kao "otkrivenje Njegove Božanstvenosti Njegovim stvorenjima na ovome svijetu."

Tko može učiti Kabalu?

Kada su Abrahama Isaaca Kooka (1865.–1935.), velikog kabalistu 20. stoljeća i prvog Glavnog Rabina Izraela, pitali tko može učiti Kabalu, njegov odgovor bio je jasan: "Svatko tko želi". U posljednjih sto godina, svi su kabalisti, bez iznimke, jasno i u brojnim prilikama, napomenuli da je u današnje vrijeme Kabala dostupna svima. Štoviše, rekli su da je Kabala neophodna metoda da razriješenje globalne krize čiji su dolazak predvidjeli, a s kojom se danas suočavamo.

Bilješke

  1. 1,0 1,1 Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 76.
  2. Bettini, Dolores, str. 8.
  3. Bettini, Dolores, str. 15.
  4. Bettini, Dolores, str. 17.-18.

Literatura

  • Bettini, Dolores, Kabala - stvaranje svijeta, Cid Nova, Zagreb, 2004. ISBN 953-6566-61-3
  • "Idiot's guide to Kabbalah", Penguin Group (USA), New York, 2007. ISBN 978-1-59257-542-8
  • Kellogg, Michael R., "Wondrous Wisdom", Laitman Publishers, Toronto, 2005. ISBN 0-9732315-8-0
  • Laitman, Michael, "Kabbalah Revealed", Laitman Publishers, Toronto, 2006. ISBN 0-9781590-0-4
  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. X, Pro Leksis, Zagreb, 2006. ISBN 953-7224-10-4
  • Scholem, Gershom (1998). Kabala i njezin simbolizam. Zagreb: MISL.
  • Idel, Moshe (1988), Kabbalah New Perspectives. New Haven & London: Yale University Press.
  • Drob, Sanford (2000), Symbols of the Kabbalah: philosophical and psychological perspectives. Jason Aronson.

Vanjske poveznice