Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Interval (matematika)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

U matematici intervalom nazivamo skup (najčešće) realnih brojeva, koji se nalaze između dva poznata broja, ta dva broja se nazivaju granice intervala. Npr. interval (rjeđe i ) opisuje skup realnih brojeva između 5 i 8, bez tih brojeva. Dok pak interval označava skup realnih brojeva između 5 i 8, uključujući 5 i 8. U apstraktnoj matematici interval je definiran kao podskup S nekog linearno uređenoga skupa T, za koji vrijedi, bilo koje x, y ∈ S a x < z < y, te z ∈ S.

Naravno, interval može pripadati samo jednom ili uniji više skupova brojeva.

Vrste intervala

Intervali realnih brojeva mogu imati jedan od sljedećih oblika (a, b su realni brojevi, gdje a < b):

  1. (a,b) = { x | a < x < b }
  2. [a,b] = { x | a ≤ x ≤ b }
  3. [a,b) = { x | a ≤ x < b }
  4. (a,b] = { x | a < x ≤ b }
  5. (a,∞) = { x | a < x }
  6. [a,∞) = { x | a ≤ x }
  7. (−∞,b) = { x | x < b }
  8. (−∞,b) = { x | x ≤ b }
  9. (−∞,∞) = R, cijeli skup realnih brojeva
  10. {a} u slučaju [a,a]
  11. Prazan skup u slučaju (a,a), npr. kada je lijeva granica intervala veća nego desna.

Intervali 1., 5., 7., 9. i 11. se zovu otvoreni intervali, intervali 2., 6., 8., 9., 10. i 11. su zatvoreni intervali (koji se također ponekad nazivaju segmenti[1]). Intervali 3. i 4. se nekada nazivaju poluotvoreni ili poluzatvoreni ili s lijeva/s desna otvoreni/zatvoreni.

Aritmetika intervala

Matematiku intervala je predstavio M. Warmus 1956. godine. Ta aritmetika daje definiciju operacijama nad intervalima tako da

A ⊕ B = { x | (∃y ∈ A) (∃z ∈ B) x = y ⊕ z }

Za osnovne računske operacije to znači:

Dijeljenje intervalom koji sadrži nulu nije definirano. Zbrajanje i množenje su komutativne, asocijativne i poddistributivne operacije (skup X(Y + Z) je podskup od XY + XZ).

  1. Boris Guljaš (PDF). Matematička analiza. Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. http://web.math.hr/~guljas/skripte/MATANALuR.pdf Pristupljeno 10. listopada 2021.