海南 Hǎinán | |
|---|---|
 Položaj Hainana u Kini | |
 Kineske pokrajine
| |
| Vrsta uprave | Pokrajina |
| Sjedište | Haikou |
| • najveći grad | Haikou |
| • Partijski sekretar | Liu Cigui |
| • Guverner | Shen Xiaoming |
| Površina | 35.354 km² (na 28. mjestu) |
| Stanovništvo | |
| • ukupno (2017.) | 9.257.600 (na 28. mjestu) |
| • gustoća | 260 st./km² (na 17. mjestu) |
| Službeni jezici i dijalekti | hainanski, kantonski i hlai |
| HDI (2008.) | 0,784 (17.) |
| Etničke grupe | Han Kinezi (82,6%) Li (15,84%) Miao (0,82%) Žuana (0,67%) |
| Prefekture | 2 |
| Županije | 20 |
| Gradovi | 218 |
| ISO 3166-2 | CN-44 |
| Web stranica | www.hi.gov.cn/ |
 Politička podjela Hainana | |
Hainan (kin: 海南, pinjin: Hǎinán, značenje: „Južni ocean”) najmanja je i najjužnija provincija NR Kine, a ujedno i najveći kineski otok; iako Kinezi smatraju Tajvan najvećim kineskim otokom. NR Kina smatra, da ovoj provinciji pripadaju i oko 200 spornih malih otoka u Južnom kineskom moru. Hainan je najveća posebna ekonomska zona u zemlji.
Provincija Hainan ima površinu od 33.920 četvornih kilometara na kojoj živi 9,25 milijuna ljudi. Stoljećima je Hainan bio dio provincija Guangdong, ali je 1988. odvojen u zasebnu provinciju i proglašen specijalnom ekonomskom zonom, za što su planovi postojali još od 1906. god.
Sve do nedavno, Hainan je bio jedna od najsiromašnijih kineskih provincija i mjesto egzila. Nalazi se blizu Vijetnama pa ima važno geopolitičko značenje, što se posebno očitovalo u ratu Kine i Vijetnama 1979. godine.[1] Glavni grad Hainana je Haikou.
Hainan je odvojen tjesnacem Qiongzhou od poluotoka Leizhoua u provinciji Guangdong. Otok Hainan dužine je 155 km, a širok 169 km. Najviši vrh otoka je planina Wuzhi (1876 metara).
Klima provincije je tropska, vlažna i monsunska. Monsuni po pravilu izazivaju poplave.
Gospodarstvo Hainana zasniva se na poljoprivredi, turizmu i industriji, koja je još u razvoju i uglavnom se bavi preradom prirodnih resursa otoka.
Etnički sastav stanovništva čine: Han Kinezi (82,6%), Li (15,84%), Miao (0,82%) i Žuana (0,67%). Li Kinezi se smatraju starosjediocima otoka.
Galerija
Izvori
- ↑ China, travel survival kit, Lonely Planet, Australija, 1993.
| |||||||||||||||||||