Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Česi u Hrvatskoj

Ovo je jubilarni 69.000 članak. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Česi u Hrvatskoj

Češi v Chorvatsku

Grb Čeha u Hrvatskoj
Ukupno pripadnika
9.641
Značajna područja naseljavanja
Bjelovarsko-bilogorska županija 6.287
Grad Zagreb 835
Požeško-slavonska županija 649
Sisačko-moslavačka županija 578
Zagrebačka županija 244
Jezik
češki jezik
Povezane etničke grupe
Slovaci u Hrvatskoj
Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj
Zgrada Češke besede u Zagrebu

Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9.641 Čeha,[1] od čega najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, administrativno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Općina Končanica je jedina administrativna jedinica u Hrvatskoj u kojoj Česi čine većinsko stanovništvo.

Legendarne sveze

Sveze Čeha s Hrvatima sežu još u legende koje se pozivaju na davna vremena. Ime Čeha iz legende o Čehu, Lehu i Mehu u svezi s Čehom i njegovih šestoricom braće iz Bijele Hrvatske koje se spominje u Dalimilovoj kronici, u dijelu teksta koji piše o doselidbi Slavena u Panonsku nizinu.[2]

Doseljavanje

Doseljavanje Čeha u Hrvatsku trajalo je gotovo stoljeće i pol, a migracije su bile olakšane jer su obje zemlje pripadale Austro-Ugarskoj monarhiji. Od sredine 18. pa do kraja 19. stoljeća u hrvatske su gradove pojedinačno doseljavali službenici, obrtnici, učitelji, vojnici, glazbenici, šumari, vrtlari, a u manufakture u unutrašnjosti čitave radničke kolonije (primjerice staklari). No, pripadnici današnje razgranate češke nacionalne manjine u Hrvatskoj većinom su potomci sitnih poljodjelaca, koji su od propalog hrvatskog plemstva u Zapadnoj Slavoniji kupovali zapuštenu zemlju i iznova je kultivirali.

Od sela što su ih osnivali češki kolonisti pod austrijskom vojnom upravom u takozvanoj Vojnoj krajini češko se stanovništvo zadržalo jedino u Ivanovom Selu, koje i danas zovu "Pemijom".[3] Najstarije je selo sa češkim stanovništvom u RH.[4][5] Utemeljili su ga češki doseljenici iz Moravske 1826. godine.[5] To isto selo je teško stradalo za velikosrpske agresije na Hrvatsku. Nakon što su velikosrbi ušli u selo, na središnjoj cesti u Ivanovom selu poredali su dvadesetak mještana, te potom ispalili topovsku granatu na njih. Poginulo je 14 osoba (stariji izvori navode 7 mrtvih, 12 ranjenih i 1 nestalog[6]), svi češke narodnosti.[7] Mjesni Česi su još 29. kolovoza 1991. zbog učestalih prijetnja od strane velikosrba pisali češkom predsjedniku Vaclavu Havelu,[4] jer se ta prijetnja već počela ostvarivati (u napadu na selo 20. kolovoza 1991. je poginula jedna mještanka), a 21. rujna 1991. su velikosrbi napravili pokolj.[6]

Udruge

Češka je manjina u 28 grada i naselja u Hrvatskoj organizirana u udruge Češke besede, koje čine Savez Čeha u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Daruvaru. U besedama djeluju folklorne skupine, puhački orkestri, radioamateri, pjevački zborovi, likovne skupine, kazališne družine. Češka beseda Zagreb, najstarije je kulturno-prosvjetno društvo Čeha u Hrvatskoj, osnovano 1874. godine i otada neprekidno djeluje do danas.[8]

Češka manjina zajedno sa slovačkom ima zastupnika u Hrvatskom saboru Vladimira Bileka.

Obrazovanje

Trenutno u Hrvatskoj djeluju dvije češke osnovne škole:

  • Češka osnovna škola Jana Amose Komenskog (češ. Česká základní škola J. A. Komenského) u Daruvaru i
  • Češka osnovna škola Josipa Ružičke (češ. Česká základní škola Josefa Růžičky) u Končanici s područnim školama.

O Češkoj i češkoj kulturi u školskoj godini 2007/2008. učilo se još i u Grubišnom Polju, Velikim Zdencima, Diošu, Dežanovcu, Trojeglavi, Hercegovcu, Međuriću, Brestovcu Daruvarskom, Siraču, Šibovcu, Lipovljanima, Kaptolu, Bjeliševcu, Lipiku, Pakracu, Virovitici, Zagrebu, Bjelovaru, Rijeci i drugim mjestima (Prekopakra[9] i sl.).

Također postoje i dva češka dječja vrtića:

  • Češki dječji vrtić Ferda Mravenec u Daruvaru (češki: Česká mateřská škola Ferda Mravenec) i
  • Češki dječji vrtić u Končanici (češki:Česká mateřská škola Končenice).

U gimnaziji u Daruvaru postoji odjeljenje na češkome jeziku.

U Daruvaru pri Pučkoj knjižnici i čitaonici djeluje Središnja knjižnica Čeha u Hrvatskoj.[10]

Glasila

Lokalni Radio Daruvar emitira svakodnevnu emisiju na češkom jeziku. Novinsko-izdavačka kuća "Jednota" izdaje češke tjedne novine "Jednota", dječji mjesečnik "Dječji kutić", godišnje "Češki narodni kalendar" i publicistički časopis "Pregled". Izdaje literarne i znanstvene radove, a poseban program čini izdavanje originalnih udžbenika češkog jezika.[11]

Kretanje broja Čeha

Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Čeha
- 1931. 45.715*
Narodna Republika Hrvatska 1948 28.991
1953. 25.967
1961. 23.391
Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 19.001
1981. 15.061
Republika Hrvatska 1991. 13.086
2001. 10.510
2011. 9.641
(Statistički zavod Hrvatske) [12]
  • Napomena: U popisu stanovništva iz 1931. godine pod imenom Česi bilježeni su i podaci za Slovake.

Popis stanovništva 2001. godine

Županija Čeha Ukupni postotak
Bjelovarsko-bilogorska 7.098 67,54%
Grad Zagreb 813 7,74%
Požeško-slavonska 775 7,38%
Sisačko-moslavačka 670 6,38%
Zagrebačka 238 2,27%
Splitsko-dalmatinska 156 1,49%
Primorsko-goranska 145 1,38%
Brodsko-posavska 109 1,04%
Istarska 103 0,98%
Virovitičko-podravska 92 0,88%
Osječko-baranjska 61 0,58%
Vukovarsko-srijemska 43 0,41%
Šibensko-kninska 30 0,29%
Koprivničko-križevačka 28 0,27%
Zadarska 26 0,25%
Dubrovačko-neretvanska 26 0,25%
Varaždinska 23 0,22%
Krapinsko-zagorska 22 0,21%
Međimurska 22 0,21%
Karlovačka 20 0,19%
Ličko-senjska 10 0,09%
Ukupno 10.510 100%
(Popis stanovništva 2001. godine) [13]

Poznate osobe

Poznate osobe u Hrvatskoj koje su se izjasnile kao Česi ili su češkog podrijetla:

Povezani članci

Izvori

  1. Popis stanovništva 2011. godine
  2. Historiografija o Česima u Hrvatskoj Vlasta Dugački: Historiografija o Česima u Hrvatskoj, Historijski zbornik g. LXI (2009.), br. 1, str. 235–252
  3. Savez Čeha
  4. 4,0 4,1 HIC: Hrvatski spomenar
  5. 5,0 5,1 HRT: Najstarije češko selo u Hrvatskoj, 5. veljače 2010.
  6. 6,0 6,1 HIC: Kronologija Domovinskog rata u zapadnoj Slavoniji
  7. Index.hr BBB se susreću s ljubiteljima Karadžića i Mladića, 8. kolovoza 2008.
  8. Česi u Hrvatskoj
  9. HRT: Češka beseda Prekopakra, 19. listopada 2010.
  10. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  11. www.inet.hr – Česi u Hrvatskoj
  12. Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
  13. Popis stanovništva 2001. godine
  14. Politički zatvorenik Kronologija pravaštva (XIII.), prir. Mladen Kaldana
  15. Mirela Holy: Govore mi da sam čudna, ali ja se ne obazirem
    "Njezino nesvakidašnje prezime je češko, otac joj je rodom iz Praga i još ima češko državljanstvo. Mirela ga nema iako bi ga mogla bez problema dobiti, ali kaže da je ne zanima dvojno državljanstvo. Holyjevi su inače poznata češka obitelj, a jedan davni Mirelin predak, Jan Holy, prvi je preveo Bibliju na češki. - Često sam bila u Pragu. Tamo je moj otac naslijedio jako puno nekretnina, uostalom, rođen je u Pragu pa je normalno da sam ga često posjećivala."
  16. "Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice". http://www.nacional.hr/clanak/49763/jasenko-houra-trideset-rockerskih-godina-heroja-ulice Pristupljeno 10. studenog 2013. 
    "Gitarist Prljavog Kazališta govori o dugogodišnjoj karijeri u grupi, utjecaju njegovih humornih čeških gena... U cijeloj mojoj karijeri govorim o socijali i sada sam se htio igrati, zbog svojeg češkog podrijetla... Ne pripadam ni jednoj struji, takva mi je češka genetika."
  17. Hrvatsko-češko društvo Zagreb Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka (pristupljeno 26. listopada 2016.)

Vanjske poveznice