Lijepa naša domovino
Područje današnje Hrvatske bilo je oduvijek vrlo bogato životinjskim i biljnim svijetom pa slijedom toga pogodno za život ljudi.Područje koje je danas poznato kao Hrvatska je prvi put naseljeno sredinom paleolitika, a kasnije i u neolitiku. Povijest bilježi i kolonizaciju Ilira, Kelta te Grka u prvom tisućljeću prije Krista. Ilirska su plemena osnovala nekoliko država koje su jednu za drugom osvojili Rimljani u drugom i prvom stoljeću prije Krista. Više u sljedećem članku
Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske[1] unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.[2] Sadržavala je 68 paragrafa i predstavljala temeljni zakon hrvatsko-ugarskih državnih i političkih odnosa u Monarhiji. Njime se iskazivala nerazdruživost zemalja krune sv. Stjepana.[3]Pročitajte opširnije u sljedećem članku
Hrvatska je istočno Europska zemlja koja graniči s Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom, Slovenijom, Srbijom, Crnom Gorom i preko mora graniči s Italijom.
Prostorno se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu Više u sljedećem članku
Teritorijalno-upravno podijeljena je na 21 županiju, uključujući Grad Zagreb sa statusom županije. U Hrvatskoj trenutno ima 428 općina. Ovdje možete pronaći više podataka o županijama i općinama u Hrvatskoj
Kultura u Hrvatskoj ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: Hrvati naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani. Zbog svog geografskog položaja, Hrvatska predstavlja mješavinu četiri različite kulturne sfere: Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo, ali i dio Srednje i Mediteranske Europe. Više u sljedećem članku
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. - Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.Ostala je zapamćenom kao predvodnica nacionalno-reformske struje tijekom Hrvatskog proljeća, koje je omogućila s funkcije predsjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske: kraj Hrvatskog proljeća je naznačen njenom smjenom s te dužnosti 1971. godine i masovnim antihrvatskim[nedostaje izvor] progonom "proljećara" koji je uslijedio nakon te smjene. Više u sljedećem članku
S obzirom na broj stanovnika i novca koji se potroši na šport, Hrvatska postiže značajne športske rezultate na mnogim svjetskim natjecanjima. Osobiti uspjesi su zapaženi u ekipnim športovima kao (nogomet, rukomet, vaterpolo, veslanje) te u pojedinačnim športovima kao (tenis, skijanje). Više u sljedećem članku
Josip Babić (6. ožujka 1928.), hrvatski nogometaš. Igrao na mjestu vratara. Igrao za zagrebački Dinamo od 1946. do 1949. godine u trima sezonama. S Dinamom je osvojio naslov prvaka 1947./48. godine. Jedino je te sezone nastupio u prvenstvu (9 puta) i kupu (1 put). Prigodom Dinamove prvenstvene utakmice u Trstu protiv Ponziane, 26. ožujka 1948.Pročitajte opširnije u sljedećem članku