Toggle menu
310,1 tis.
45
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Savez Rusije i Bjelorusije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 63323 od 27. kolovoz 2021. u 01:58 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Savez Rusije i Bjelorusije

Savez Rusije i Bjelorusije je nad-državni entitet koji se sastoji od Rusije i Bjelorusije, osnovan 1996. godine.

Povijest

Zajednica Rusije i Bjelorusije je osnovana 2. travnja 1996. godine. Temelji zajednice su učvršćeni godinu dana kasnije kada je ime službeno promijenjeno u Savez Rusije i Bjelorusije. 25. prosinca 1997. godine je potpisano više ugovora čiji je cilj bio daljnje utvrđivanje političke, ekonomske i socijalne integracije dviju država. Smatra se da je krajnji cilj Saveza stvaranje konfederativne države sa zajedničkim predsjednikom, parlamentom, zastavom i grbom.

Stvaranje Saveza Rusije i Bjelorusije smatra se inicijativom bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. U 1994. godini kazahastanski predsjednik Nursultan Nazarbajev je predložio sličan prijedlog o stvaranju Euroazijske unije. Za razliku od Lukašenkove ideje Nazarbajev prijedlog nije nikada realiziran.

Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević je u 1999. godini izrazio svoju želju da SRJ pristupi ovom savezu kao pridruženi član. Ova želja je ponovljena u 2007. godini i od predsjednika Srpske Radikalne Stranke Tomislava Nikolića. Nikolić za razliku od Miloševića nije izrazio samo želju o pridruženom članstvu nego o potpunom pristupanju savezu.

Institucije

Ugovor o stvaranju Saveza Rusije i Bjelorusije predviđa sljedeće institucije

  • Visoko državno vijeće koje se sastoji od predsjednika država, predsjednika vlada i glasnogovornika obadva doma obje države.
  • Vijeće ministara
  • Zajednički komitet
  • Dvodomni parlament
    • Dom predstavnika koji bih se sastojao od 75 predstavnika iz Rusije i 28 iz Bjelorusije.
    • Dom saveza koji bih se sastojao od jednakog broja ruskih i bjeloruskih predstavnika.
    • Vrhovni sud saveza
    • Ekonomski savjet koji bih kontrolirao budžet saveza

Kriza

Početkom 21. stoljeća obje zemlje članice su izgubile svoj prvobitni entuzijazam za savez. U 2001. godini prvo Rusija, a ubrzo zatim i Bjelorusija su uveli carinske kontrole. Ovim je zaustavljena bez carinska zona između ove dvije zemlje. Prestankom ubiranja poreza na dodatnu vrijednost u zemlji podrijetla je također obustavljeno zajedničko ekonomsko tržište dvaju zemalja. Planovi za uvođenje zajedničke valute su također odgođeni do daljnjega. Prijedlog ustava saveza je također odgođen zbog nedostatka konsenzusa o izgledu ustava. Za razliku od Rusije koja želi ustav zasnovan na ustavu Europske Unije Bjelorusija želi ustav zasnovan na ustavu bivšeg Sovjetskog saveza.

Poslije previranja oko plinovoda i naftovoda koji prolaze kroz Bjelorusiju stvaranje konfederalne države izgleda dalje nego ikad. Razdor između Rusije i Bjelorusije je i potvrđen izjavom bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka u siječnju 2007. godine: "Rusko vodstvo zahtjeva da mi pristupimo Ruskoj Federaciji - to je to što ruski službenici imaju u svojim mislima. Ja ne želim odstupiti od našeg suvereniteta i neovisnosti. Svi pregovori i diskusije su mi omogućili uvid kako mi imamo drugačiji pristup i mišljenje o stvaranju savezne države."

Povezani članci