◄ | 18. stoljeće | 19. stoljeće | 20. stoljeće | ►
◄ | 1830-ih | 1840-ih | 1850-ih | 1860-ih | 1870-ih | 1880-ih | 1890-ih | ►
◄◄ | ◄ | 1857. | 1858. | 1859. | 1860. | 1861. | 1862. | 1863. | ► | ►►
Arheologija • Arhitektura • Astronomija • Biologija • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Novinstvo • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Šport • Znanost • Željeznički promet
Događaji
- U Međimurju sagrađena prva željeznička pruga na hrvatskom prostoru.
- Biskup Strossmayer traži vraćanje hrvatskog jezika u sve škole i urede te sjedinjenje Dalmacije s užom Hrvatskom
- 19. lipnja — Banom imenovan Josip Šokčević. Među zadaće koje je dobio bilo je uvođenje ustavnog stanja u Kraljevine.[1]
- 26. studenoga — Ban Josip Šokčević na temelju vladareva naloga, a radi uvođenja ustavnog stanja u Kraljevine, sazvao Bansku konferenciju sa zadaćom izrade prijedloga izbornog reda te prijedloga propisa o uređenju županija.[2]
- Ban Josip Šokčević uvodi u urede hrvatski jezik
- 1. listopada — Car Franjo Josip I. donio Listopadsku diplomu, kojom je prihvatio stav pojačanog Carevinskog vijeća o potrebi reorganizacije Monarhije na federalnom načelu. Tim je bilo predviđeno sazivanje Carevinskog vijeća za čitavu Monarhiju te sazivanje zemaljskih sabora za pojedine kraljevine i zemlje u sklopu Habsburške Monarhije, uz ravnomjernu podjelu nadležnosti.[3] Listopadskom diplomom proglašen je kraj Bachovog apsolutizma.
- 26. studenoga — Ban Josip Šokčević na temelju vladareva naloga, a radi uvođenja ustavnog stanja u Kraljevine, sazvao Bansku konferenciju sa zadaćom izrade prijedloga izbornog reda te prijedloga propisa o uređenju županija.[4]
- 5. prosinca — Na prijedlog Banske konferencije, vladar Franjo Josip I. ručnim pismom uveo hrvatski jezik kao službeni i u Namjesništvo i u Banski stol.[5]
- Zaključak Banske konferencije u Zagrebu 1860./1861. traži od cara uvođenje hrvatskoga jezika u sve javne poslove, osnutak hrvatsko-slavonske dvorske kancelarije, imenovanje velikih župana te sjedinjenje Vojne krajine, Dalmacije, Kvarnerskih otoka i i istarskih kotara (Volosko, Labin i Novigrad) Hrvatskoj.
- U Križevcima je osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno-šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi.
Rođenja
- 1. siječnja – Karlo Lwanga, ugandski katolički svetac († 1886.)
- 9. svibnja – J. M. Barrie, škotski književnik († 1937.)
- 29. svibnja – Isaac Albéniz, španjolski pijanist i skladatelj († 1909.)
- 29. lipnja – Anton Pavlovič Čehov, ruski književnik († 1904.)
- 7. srpnja – Gustav Mahler, austrijski skladatelj i dirigent († 1911.)
- 31. kolovoza – Ante Biankini, hrvatski liječnik i političar († 1934.)
- 1. rujna – Georg von Waldersee, njemački general i vojni zapovjednik († 1932.)
- 15. prosinca – Niels Ryberg Finsen, danski znanstvenik († 1904.)
Smrti
- 21. rujna – Arthur Schopenhauer, njemački filozof (* 1788.)
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1860. |
- ↑ Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 344.
- ↑ Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 344.
- ↑ Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 343.
- ↑ Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 344.
- ↑ Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 345.