Ivan Mane Jarnović (Giovanni Giernovichi)[1] (Palermo, 26. listopada 1747. – Petrograd, 23. studenoga 1804.) - hrvatski violinist i skladatelj, jedan od najvećih violinističkih virtuoza svoga vremena.[2]
Životopis
Malo se zna o njegovom djetinjstvu i mladosti. Nagađa se, da je rođen na brodu između Dubrovnika ("brod u vodama Raguse")[2] i Palerma (zna se, da je kršten u Palermu). Iz toga je slijedio zaključak da je rođen u dubrovačkim vodama. Njegov učenik M. K. Ogiński spominje dalmatinsko podrijetlo Ivana Mane Jarnovića.[2] Sin je putujućeg umjetnika Ivana Marije Jarnovića i Marije de Marchi. Bio je učenik talijanskog violinista i skladatelja Antonija Lollija. Kao student, divio se Josephu Haydnu, kojeg je upoznao u Londonu 1790., te nastupao s njime. S velikim uspjehom održao je koncerte u Parizu 1773. godine i kasnijih godina.
Životopisci su se manje bavili Jarnovićevim strukturalno-stilski aspekt glazbe koju je stvorio, a više njegovim pustolovnim životom i virtuznom svirkom. Suvremenički establishment Europe oduševljavao je ekstravagancijom. [1]
Opus mu je u temeljnoj kategoriji, violinskom koncertu pretklasike, u pojedinim aspektima vrlo zanimljivim i u šireeuropskim merilima. Na nj su snažno utjecale skladbe Mozarta. Napisao je dvadesetak trostavčanim durskih violinskih koncerata nisu u tom pravcu, nego pokazuju ugodnu raznovrsnost i inventivnost. Jarnovićeve koncerte karakterizira francuski rokoko: eksponirana melodija uz jednostavnu pratnju, drži s osnovnoga harmonijskog okvira vremena, pa se događaju presijecanja u obliku naglih prijelaza u istoimene dur ili mol odlomke. Jarnovićevo vrijeme je doba procvata bečke klasike kojom se napajao, ali nije stvorio onu sintezu barokne polifonije i monodije rokokoa koju su ostvarili Haydn i Mozart, njegovi suvremenici, što je naročito uočljivo u Jarnovićevim gudačkim kvartetima. trostavačni su i bez menueta, pa su u novije vrijeme oni u A-duru i F-duru prerađeni za gudački kvartet i izvedeni pod imenom suite. [1]
Bio je prvi violinist u orkestru prijestolonasljednika Friedricha Wilhelma u Berlinu od 1779. do 1781. Nastupao je i u: Dresdenu, Beču, Varšavi, Sankt-Peterburgu, Stockholmu, zatim od 1790. do 1796. u Londonu, pa u Hamburgu, a na kraju se preselio u Sankt-Peterburg 1802., gdje je prethodno tri godine bio prvi violinist u orkestru carice Katarine II. Velike.
Skladao je 22 violinska koncerta, 6 gudačkih kvarteta, sonata i dueta za violinu. Jarnovićev učenik, bio je skladatelj i violinist George Bridgetower. G. Desnoisterres napisao je roman o njegovu životu pod nazivom "Jarnowick", koji je objavljen u Parizu, 1844. godine. P. Smith uvrstio ga je u kolekciji "Scene iz života umjetnika" iste 1844. godine.
U njegovu čast održani su seminar i koncert u Sankt-Peterburgu 2003. godine. Na seminaru su sudjelovali i Vjera Katalinić i Stanislav Tuksar iz Zagreba.
Izvori
Vanjske poveznice
- Dnevno.hr (Arhivirano 27. listopada 2012.) Na današnji dan - rođen hrvatski Mozart - 1747., 26. listopada 2012.
- rž: 26. listopada 1747. rođen Ivo Jarnović – hrvatski Mozart, narod.hr, 26. listopada 2015.
| ||||||||||||||||||||||||||