Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.
Od rođenja do prve godine života zovemo ih novorođenčad. U daljem njihovu djetinjstvu razlikujemo rano djetinjstvo (do 6. godine života), srednje djetinjstvo (do 9. godine života) i kasno djetinjstvo (do 12. godine života). Neki razdoblje puberteta isto smatraju djetinjstvom, znači od 1. do 16. godine. O djetetu se brinu njegovi roditelji, obično i starija braća/sestre te djedovi i bake. Ovisno o spolu, može biti dječak ili djevojčica.
U mnogim zemljama djeca idu u školu, no međutim, u većini siromašnih zemalja mnogo se djece izrabljuje za rad ili ne idu u školu. Od gladi pati više od 150 milijuna, a umire oko 10 milijuna djece. Povelja o pravima djeteta donesena je 1989. godine.
Svjetska rekorderka po broju djece je Ruskinja koja je rodila čak 69 djece koje je nosila u 27 trudnoća. 16 je puta nosila blizance, sedam puta trojke i četiri puta četvorke. Otac s najviše djece je marokanski imperator Moulay Ismail Ibn Sharif koji je imao harem od 500 žena, a otac je čak 1 042 djeteta.[1]
Svjetski dan djece je 20. studenog.
Literatura
- Ivica Pažin i Ante Pavlović, Na putu vjere, Kršćanska sadašnjost, Zagreb-Sarajevo, 2007., izdaje Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Kaptol 32, Povjerenstvo za vjeronauk u školi, Sarajevo, Kaptol 32, ISBN 978-953-11-0294 nevaljani ISBN
- Grupa autora, Oxford enciklopedija za mlade, ISBN 978-953-274-039-4 (3. svezak)
- Marija Fuerst, Psihologija, Zagreb, 1994.
Izvori
- ↑ http://www.centarzdravlja.hr/zdrav-zivot/zensko-zdravlje/sigurnost-kontracepcije/ Preuzeto 27. prosinca 2017.
Vanjske poveznice
|