Toggle menu
241,7 tis.
116
19
637,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ivan Mane Jarnović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 627725 od 29. listopad 2025. u 23:29 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Suradnik10 premješta stranicu Ivan Jarnović na Ivan Mane Jarnović)

Ivan Mane Jarnović (Palermo, 26. listopada 1747.Petrograd, 23. studenog 1804.) - hrvatski violinist i skladatelj, jedan od najvećih violinističkih virtuoza svoga vremena.[1]

Malo se zna o njegovom djetinjstvu i mladosti. Nagađa se, da je rođen na brodu između Dubrovnika ("brod u vodama Raguse")[1] i Palerma (zna se, da je kršten u Palermu). Iz toga je slijedio zaključak da je rođen u dubrovačkim vodama. Njegov učenik M. K. Ogiński spominje dalmatinsko podrijetlo Ivana Mane Jarnovića.[1] Sin je putujućeg umjetnika Ivana Marije Jarnovića i Marije de Marchi. Bio je učenik talijanskog violinista i skladatelja Antonija Lollija. Kao student, divio se Josephu Haydnu, kojeg je upoznao u Londonu 1790., te nastupao s njime. S velikim uspjehom održao je koncerte u Parizu 1773. godine i kasnijih godina.

Bio je prvi violinist u orkestru prijestolonasljednika Friedricha Wilhelma u Berlinu od 1779. do 1781. Nastupao je i u: Dresdenu, Beču, Varšavi, Sankt-Peterburgu, Stockholmu, zatim od 1790. do 1796. u Londonu, pa u Hamburgu, a na kraju se preselio u Sankt-Peterburg 1802., gdje je prethodno tri godine bio prvi violinist u orkestru carice Katarine II. Velike.

Skladao je 22 violinska koncerta, 6 gudačkih kvarteta, sonata i dueta za violinu. Jarnovićev učenik, bio je skladatelj i violinist George Bridgetower. G. Desnoisterres napisao je roman o njegovu životu pod nazivom "Jarnowick", koji je objavljen u Parizu, 1844. godine. P. Smith uvrstio ga je u kolekciji "Scene iz života umjetnika" iste 1844. godine.

U njegovu čast održani su seminar i koncert u Sankt-Peterburgu 2003. godine. Na seminaru su sudjelovali i Vjera Katalinić i Stanislav Tuksar iz Zagreba.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Eva Kirchmayer-Bilić: Glazbeno izdavaštvo. Izniman doprinos hrvatskoj glazbi. Hrvatsko slovo, str. 19, petak, 4. travnja 2014.

Vanjske poveznice