| Stobreč | |
|---|---|
Stobreč na zemljovidu Hrvatske | |
| Država | |
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/Grad | Split |
| Najbliži (veći) grad | Split |
| Zemljopisne koordinate | 43°30′11″N 16°31′19″E / 43.503°N 16.522°E |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 2.978 |
| Pošta | 21311 Stobreč |
| Pozivni broj | +385(0)21 |
| Autooznaka | ST |
Plaža u Stobreču
| |
Stobreč je naselje na poluotoku istočno od Splita, danas zapravo njegovo predgrađe s 2.978 stanovnika (2011.). Nalazi se na mjestu antičkog naselja Epetiona, nedaleko od ušća rijeke Žrnovnice u more.
Povijest
Naseljen u davnoj prošlosti. Arheolozi su svibnja 2024. pronašli kamene strukture iz starijeg željeznog doba (1000. - 500 g. prije Krista) koje najvjerojatnije pripadaju Ilirima, a nalaze se prema sjeveru. Do tih otkrića tek se pretpostavljalo da je predjel bio naseljen, vjerojatno Ilirima. Stobreč je zahvaćen grčkom kolonizacijom u starom vijeku. Grci iz Isse su ondje uspostavili naselje Epetion, u vrijeme posljednih stoljeća prije Krista. Antičke strukture se protežu prema obali, do bedema, tridesetak metara od pješčanog kupališta. Helenističko naselje bilo je u savezništvu s moćnom grčkom kolonijom Issom. Bio je opasan bedemom s dva lica. Bedem su činili veliki kameni blokovi širine tri metra izgrađeni u suhozidnoj tehnici. Stobrečki bedem najbolje je sačuvani ostatak materijalne kulture iz razdoblja helenizma na ovoj lokaciji. Epetion je imao velike zemljopisne prednosti. Plodna polja poput Splitsko i dr. bila su blizu, povoljno se je smjestio s prirodnim komunikacijama u unutrašnjost. Zaljev u kojem se je nalazio je dubok i zaštićen, što je bio izvrstan preduvjet za pomorsku trgovinu. U vrijeme starog Rima postao je Epetium. Povoljan položaj iskorišten je i za vrijeme rimske vlasti, kao dio salonitanskog agera. Iskapanjima su arheolozi otkrili dosta kostiju životinjskog podrijetla, što govori o prehrambenim navikama, te veliku količinu keramike: ulomke amfora, pitosa, finog stolnog posuđa, košnica, većinom iz Isse, nešto grčkog i rimskog novca, fibule - kopče i dr. Nalaz keramike iz južne Italije dokazuje prekojadransku trgovinu. U doba starog Rima bio je važnim naseljem, o čemu svjedoči zemljovid starovjekovnog svijeta Tabula Peutingeriana. Uz to postoji starinska predaja da je bio sjedištem biskupa i mučenika Dioklecijanovih progona svetog Feliksa (Felicija). Tjelesni ostatci sv. Feliksa čuvali su se od 4. stoljeća u crkvi sv. Feliksa na obali u Splitu, koja je poslije promijenila patrona i ponijela ime sv. Frane. Zanimljivost je da je time kršćanski svetac bio smješten u Splitu prije svetaca-zaštitnika grada (sv. Dujam i sv. Staš).[1]
Kultura
U Stobreču se oko dana sv. Lovre održava manifestacija Dani Stobreča. Čine ju ribarska fešta u stobrečkom Portu uz glazbeni program i besplatnu podjelu srdela i vina, vjerski program na dan sv. Lovre te koncert u parku.[2]
Promet
Gospodarstvo
Gospodarstvo Stobreča kroz povijest većinom se zasnivalo na poljoprivredi, stočarstvu i ribolovu.
Početkom 20. stoljeća talijanske tvrtke financiraju u Stobrečke kave (tupinolomi) koji su bila izvori lapora (tupine) čija eksploatacija traje sve do sredine dvadesetog stoljeća. U tom razdoblju nastaje prostor današnjeg kampa nasipanjem mora na delti Žrnovnice. Sama tupina se izvozi u Italiju gdje služi kao sirovina pri proizvodnji, ali i u domaće tvornice salonitanskog-kaštelanskog bazena (Vranjic, Sv. Kajo, Kaštel Sućurac). Nakon Drugog svjetskog rata prenamjenom prostora nastaje današnji stobrečki kamp, a prvi privatni iznajmljivači soba u Stobreču bili su njihovi mještani. Današnju gospodarsku osnovu Stobreča čini turizam i ugostiteljstvo te brojne velike tvrtke registrirane u Stobreču.
Na području Stobreča uzgajaju se masline.
Šport
- nogometni klub Primorac, bivši hrvatski prvoligaš
- Šahovski klub "Epetium" Stobreč
- Pickleball klub 002
- U Stobreču je najveći centar za pickleball (mali tenis, elemente tenisa, stolnog tenisa i badmintona) u Europi, s 12 profesionalnih terena. [3]
- 31. kolovoza 2025. u Stobreču je bio Croatian Open, 2. izdanje otvorenog prvenstva Hrvatske u pickleballu. 1. je bilo u Zagrebu. [3]
Poznati Stobrečani i Stobrečanke
- Velimir Perasović, hrvatski košarkaški reprezentativac i olimpijac
- Alain Blažević, glumac
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ Damir Šarac: Maslinik u splitskom naselju skrivao je tajnu staru skoro 3000 godina! Na samo dva metra dubine ukazalo se pravo blago . Slobodna Dalmacija. 13. svibnja 2024. Pristupljeno 14. svibnja 2024.
- ↑ M.K.: Dani Stobreča 2025: Slavlje sv. Lovre u znaku tradicije, zabave i zajedništva. Dalmatinski portal. 6. kolovoza 2025. Pristupljeno 7. kolovoza 2025.
- ↑ 3,0 3,1 CROATIAN OPEN Otvoreno prvenstvo Hrvatske u pickleballu. Dalmatinski portal. 29. kolovoza 2025. Pristupljeno 11. rujna 2025.
| ||||||||||
